Vjerojatno poznaješ ljude koji su na fakultetu briljirali i oduševljavali svojim izlaganjima, a istovremeno ti se činilo da su društveno nesposobni, s nerazvijenim komunikacijskim vještinama. Ili su unatoč odličnim ocjenama sada potpuno nesnalažljivi na radnom mjestu.
Iznadprosječan kvocijent inteligencije (IQ) ne jamči da je osoba automatski otporna na nepredvidive situacije, stres i da je vješta u kontroliranju emocija - za to je, naime, zaslužna emocionalna inteligencija (EQ).
IQ i EQ tandem su i najbolje je kad se nadograđuju, no stvar je u tome što ovladavanje emocionalnom inteligencijom ne dolazi prirodno.
A emocionalna je inteligencija nevjerojatno važna. Ona nam, između ostalog, pomaže pri snalaženju u karijeri i koordiniranju posla pa se često testira u selekcijskom procesu prilikom zapošljavanja. Isto tako, ona uvelike utječe na naše zdravlje - jer ako ne vladamo emocijama, izgledno je da nismo sigurni kako se nositi sa stresom. To je štetno uzmemo li u obzir da nekontrolirani stres povisuje krvni tlak, srozava imunološki sustav, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i depresije te anksioznosti.
Neuspješno nošenje s emocijama može dovesti i do poljuljanih međuljudskih i partnerskih odnosa. Razumijemo li svoje osjećaje, lakše ćemo izraziti svoje želje i potrebe i vjerojatno ćemo biti vješti u komunikaciji.
I ne samo to. Emocionalna inteligencija pomaže u prosudbi ljudi - njom ćeš prepoznati prijatelja od neprijatelja te biti svjesna svijeta oko sebe. Posljedično su se ljudi s bolje razvijenom emocionalnom inteligencijom skloniji osjećati voljeno. Bolje razumiju sebe i druge.
No, EQ širok je pojam. Samo zato što je netko društven, prisan i pun empatije ne znači da je u potpunosti izgradio svoju emocionalnu inteligenciju i da je priči kraj. Dr. Daniel Goleman, predavač na američkom Harvardu i autor niza knjiga o emocionalnoj inteligenciji, više od 20 godina proučava kako pametno upravljati emocionalnim životom. Za to je vrijeme spoznao da se emocionalna inteligencija sastoji od četiriju aspekata. Prema njemu se unutar tih domena nalazi 12 važnih kompetencija. Izdvojio ih je u svom tekstu za portal makeit CNBC-a, a mi ih prenosimo u nastavku.
Pogledaj video: Kako biti sretan?
Samosvjesnost
Prema dr. Golemanu, samosvijest je sposobnost prilagođavanja vlastitim emocijama. Osoba zna što i zašto nešto osjećaš te kako joj ti osjećaji pomažu, odnosno, štete. To znači da si svjesna vlastitih potencijala, ali i ograničenja. Znaš kad možeš nešto sama obaviti, a kad je taj zadatak bolje prepustiti nekom drugom.
Također, samosvjesnost znači da su ti ciljevi jasno postavljeni i da stremiš k njima. Misliš li da bi trebala poraditi na ovom aspektu emocionalne inteligencije, bitno je biti iskren sam sa sobom pa pred zrcalom ili na papiru ispisati ono u čemu si sigurna da bi mogla biti još bolja.
Javlja li ti se katkada osjećaj frustracije, pokušaj odrediti njen uzrok i zapitati se što bi mogla učiniti kako bi ublažila taj osjećaj. Goleman navodi da to može biti promjena malih rutina na poslu, odmak od toksičnih ljudi, i tako dalje.
Samoupravljanje
Sljedeći aspekt koji dr. Goleman navodi u svom tekstu jest samoupravljanje. To znači da si sposobna svoje emocije držati pod kontrolom. Posebno je to važno onima koji obavljaju stresan posao i/ili rukovode skupinom ljudi. Primjerice, ako je vođa smiren i staložen, veće su šanse da će i kolektiv biti takav.
Samoupravljanje obuhvaća:
- emocionalnu samokontrolu - brzo se oporavljaš od uzrujanosti i znaš distancirati privatno i poslovno
- prilagodljivost - uspješno se nosiš s nepredvidivim situacijama
- orijentantaciju na postignuće - nastojiš dostići ili premašiti ciljeve
- pozitivan pogled - u ljudima vidiš ono dobro i njihove potencijale
Kako poraditi na ovom aspektu? Golman savjetuje da u trenucima nevolje ne paničariš i duboko udahneš. Umjesto da se 'iskališ' na ljudima, na prisan način im daj do znanja što trebaju popraviti. Predavač s Harvarda piše da osvijestiš da će uvijek biti uspona i padova te da pokušaš shvatiti kontekst određene situacije. Prema njemu pronađi efektivnu strategiju rješavanja problema.
Društvena svijest
Ljudi razvijene emocionalne inteligencije dobri su u tumačenju svojih, ali i tuđih emocija. Za to je zaslužna njihova društvena svijest. Takve su osobe pune empatije i sposobne su predvidjeti nečiju reakciju. Primjerice, imaš li u planu predstaviti svom timu novu suradnju i unaprijed možeš pretpostaviti tko će biti zadovoljan, a tko gunđati, izgledno je da ti je društvena svijest dobro razvijena.
Ovo je zapravo umijeće slušanja. Prema Golemanu, ne slušamo li, ne možemo se ni staviti u tuđe cipele. Misliš li da trebaš poraditi na slušanju, pokušaj ne prekidati osobu dok govori i čuti što ti govori.
Upravljanje odnosima
Oni s razvijenom emocionalnom inteligencijom bit će uspješniji u motiviranju kolektiva. Poticat će cjeloživotno učenje, davati pohvale i konstruktivne kritike te voditi računa da tim funkcionira kako bi trebao - a to automatski znači da moraš biti timski igrač.
Samo zato što je netko vedar i inteligentan ne znači da ima razvijen ovaj aspekt emocionalne inteligencije. S druge strane, upravo ljudi vedrog duha, prema Golemanu, imaju veće šanse za uspješno upravljanje timom - a pritom nekad prelaze zonu komfora. Ako si se pronašla u nečemu, a možda čak i svemu navedenom, na dobrom si putu iskorištavanja svojih sposobnosti. A ako su ti neke od ovih vještina i dalje nepoznanica, odvaži se na napredak, jer radom na sebi uvijek možeš profitirati u svakodnevnim situacijama - od posla do privatnog života.
