Koliki je vaš krvni tlak? Kolika je starost vaših krvnih žila? Koliki je vaš indeks ateroskleroze? Odgovore na ova pitanja možete doznati iz jednog mjerenja sličnog mjerenju tlaka. To je zasigurno najbrži i najjednostavniji način kojim možete saznati u kakvom je stanju vaš organizam, a što je najvažnije, možete u velikoj mjeri prevenirati kardiovaskularna oboljenja.
Starenje krvnih žila
Često možemo čuti da smo stari onoliko koliko je staro naše srce i naše krvne žile. Cirkulacija ili kolanje krvi organizmom doslovce je ključ života jer se krvotokom prenose kisik i hranjive tvari do svih tkiva i stanica, a organizam se oslobađa otpadnih tvari. Kad se taj sustav poremeti, cirkulacija postaje loša i jedan je od glavnih uzroka smrti današnjice. Loša je cirkulacija odgovorna za srčane i moždane udare, te amputacije ekstremiteta.
Jedno je ispitivanje pokazalo da kod 82 posto bolesnika koji su promijenili životne navike dolazi do regresije. To dokazuje da je moguće, zamjenom nezdravih navika zdravima, spriječiti i uspješnije liječiti aterosklerozu i njezine posljedice. Ako je točno da biološka starost ovisi o stanju krvnih žila, onda se 82 posto ljudi može pomladiti promjenom životnih navika. Taj bismo podatak trebali iskoristiti.
Rizični faktori
Danas se zna da mnogi čimbenici rizika pogoduju nastanku bolesti srca i krvnih žila. Na neke od njih ne možemo utjecati, kao što su nasljeđe, spol i dob, dok na druge možemo utjecati bilo da ih liječimo, bilo da utječemo na smanjenje štetnih navika. Znanstveno je utvrđeno da su najvažniji čimbenici rizika prerane ateroskleroze pa i srčanog infarkta pušenje, povišene masnoće u krvi, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, stres.
Nasljedni se faktor ne može izbjeći, ali zato mogu ostali navedeni rizični čimbenici. Nezdrave navike, primjerice pušenje i loša hrana te fizička neaktivnost, doći će na naplatu, ako ne u mladosti, sigurno u starosti. Upada u oči trend porasta broja oboljelih od srčanih bolesti i bolesti krvnih žila u svijetu, ali i u nas, sve mlađih osoba, pa su bolesti cirkulacijskog sustava na prvom mjestu uzroka smrtnosti. Prednjače srčani i moždani udari koji često završavaju kobno. To je osobito rizično za starije osobe.
Zdravo srce
Za prepoznavanje kardiovaskularnih bolesti te postavljanje pravilne dijagnoze, što je preduvjet za pravilno i učinkovito liječenje, potrebno je nekoliko elemenata. Osnovni supstrat bolesti cirkulacijskog sustava jest ateroskleroza, proces koji se razvija na stijenkama arterija. To je fiziološki proces starenja krvnih žila. Stijenke arterija se stanjuju, dolazi do začepljenja. No, pod utjecajem čimbenika rizika kao što su pušenje, nezdrava hrana, debljanje, tjelesna neaktivnost, stres taj se proces javlja u sve ranijim godinama života. Zahvaća sve arterije, od najveće aorte do najmanjih kapilara.
Da bismo sačuvali srce, ali i sve druge organe zdravima, potrebno je održati elastičnost žila zdravim načinom života. Starijim osobama, u kojih je najčešće najizraženija ateroskleroza, preporučuje se obvezna tjelesna aktivnost, kao što su lagane šetnje, sitni radovi u vrtu, te hrana s nezasićenim masnoćama.
Kako prepoznati simptome infarkta
Na vrijeme otkriveni znakovi slabe cirkulacije u tijelu spašavaju život. Masne čestice koje cirkuliraju krvlju (kolesterol, trigliceridi, lipoproteini) neophodne su za prehranjivanje tkiva. No, neke od njih mogu biti štetne, poput lipoproteina niske gustoće (LDL) koji pogoduju nastanku plakova ili ateroma na unutrašnjoj stijenci krvnih žila. Te nakupine sužavaju promjer arterija, povećava se rizik od ugruška, tj. infarkta srca ili moždanog udara.
Ako vas bole noge, ne zanemarujte simptome kao što su oticanje nogu, grčevi kod spavanja ili dugotrajnog mirovanja (u nepromijenjenom položaju), tupa, grčevita bol u listovima nakon dužeg hodanja, hod koji uzrokuje šepanje, a nestaje nakon odmora, hladna stopala, trnci u stopalima i prstima, koža postaje blijeda, plavkasta ili ljubičasta. Znak upozorenja su i infekcije koje ne prolaze.
Pomoći ćete si ako prestanete pušiti, ako kontrolirate krvni tlak, regulirate šećernu bolest, održavate kolesterol i masnoće u zadanim granicama, pravilno se hranite i vježbate pola sata na dan.
Simptomi srčanog udara
Za muškarce simptomi su puno očitiji nego za žene. Bol u prsima – jaka bol koja se povećava, traje 30 ili više minuta. Bol u vilici – bol se širi do vilice i natrag prema prsima. Bol u lijevoj ruci – bol se spušta niz ruku i oslabljuje mišiće. Bol u trbušnoj šupljini – stežuća bol ispod desnog rebrenog luka, može se zamijeniti s probavnim problemim.
Žene imaju nekoliko simptoma infarkta koji se razlikuju od onih kod muškaraca (puno su suptilniji), i ti se simptomi često zanemaruju, odnosno ignoriraju. Ovo su ti simptomi:
- bol u leđima, između lopatica
- bol u licu, vratu, ušima, čeljusti i rukama
- intenzivna iscrpljenost i neuobičajen umor
- poremećaj spavanja
- vrtoglavica
- mučnina, povraćanje i gubitak apetita
- teže znojenje - ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje
- zadihanost i nakon manjih napora
- osjećaj tjeskobe i anksioznosti
- neuobičajeno oticanje stopala, gležnjeva, nogu ili trbuha
- bol, nelagoda ili pritisak u prsima (u središtu prsne kosti ili malo ulijevo)
Stavljanje svega drugoga na prvo mjesto, prije zdravlja, može vas samo uvaliti u nevolje. Nemojte čekati da se situacija zakomplicira i da se dovedete do težih srčanih bolesti ili srčanog udara. Razmislite samo o tome kako bi to moglo utjecati na vas ili vašu obitelj...