Studija provedena na oko tisuću muškaraca i žena, rođenih u periodu između travnja 1972. i ožujka 1973. (u trenutku početka istraživanja imali su 38 godina) proučavala je i uspoređivala njihovu biološku i kronološku dob kako bi znanstvenici što bolje razumjeli starenje. Koristili su pritom 18 bioloških markera uključujui krvni tlak, funkcioniranje organa, kolesterol, dentalno zdravlje i metabolizam.
Rezultati su pokazali kako se kod većine ispitanika biološka i kronološka dob poklapaju, odnosno njihv izgled priliči godinama koje imaju. No, kod određenog postotka zabilježena je puno mlađa biološka dob od kronološke, odnosno puno starija.
Većina ljudi starila je u prosjeku godinu za godinom, no neki su starili i tri godine u jednoj, dok je kod određenog broja sretnika starenje na godinu bilo blizu nuli.
(FOTO: Pexels)
"Ono što smo otkrili je jasna veza između toga da ako osoba izgleda starije izvana, ona iznutra brže stari te da je dinamiku starenja moguće izmjeriti i kod mlađih ljudi,a ne samo kod starijih", objašnjava autor studije Daniel Belsky, profesor medicine i asistent na Sveučilištu Duke za portal Your Tango.
Muškarci i žene koji nisu imali dobre rezultate na biološkom mjerenju starenja, isto tako su bili lošiji u testovima koordinacije i ravnoteže te kognitivnih sposobnosti poput rješavanja određenih problema i oštrine uma.
Biološki stariji ljudi također su prijavili veće poteškoće pri jednostavnim tjelesnim aktivnostima poput hodanja i penjanja uz stepenice.
Cilj ovog straživanja bio je kod ispitanika u ranoj dobi detektirati dinamiku starenja kako bi se mogle poduzeti preventivne mjere, odnosno na vrijeme usporiti biološko starenje. Te preventivne mjere uključuju promjenu životnog stila - kvalitetniju prehranu, redovitu rekreaciju i opuštanje.
(FOTO: Pexels)
Jedini nedostatak ove analize je taj što su znanstvenici propustili uvrstiti među biološke markere pretilost, no autor studije kaže kako su dvije mjere starenja - biološka dob i tempo starenja puno više od debljine, odnosnu uključuju i nju.