Manifestacija Tjedan mozga, koja je održana u mjesecu ožujku, bila je usmjerena na širenje novijih spoznaja o mozgu, te na popularizaciju neuroznanosti u široj populaciji, od djece u vrtićima i školama, do odraslih. Posebno težište u ovogodišnjem Tjednu mozga bilo je na važnosti istraživanja mozga u 21. stoljeću, Stoljeću uma. Potaknulo nas je to da istražimo kako možemo poboljšati funkcije mozga, kojim vježbama i vještinama možemo uposliti moždane stanice, te pospješiti koncentraciju, pamćenje, vizualno-prostorne sposobnosti, kako stimulirati razvoj uma i mozga. Upamtite, mozak je poput mišića: ako se ne upotrebljava, on oslabi i atrofira.
Neurobikom do svježeg uma
Neurobičke aktivnosti smišljene su kako bi pomogle jačati i sačuvati stanice mozga. Izraz neurobika smislili su Lawrence Katz i Manning Rubin predstavljajući niz vježbi u knjizi „Održite mozak živim“. Kod neurobika temelj je uvjerenje da se promjenom rutine jačaju moždane stanice i veze između njih. Neurobika polazi od toga da se pokrenete. Pokušajte napraviti manju promjenu u svojim svakodnevnim aktivnostima, kako biste više angažirali svoja osjetila. Primjerice, da se odijevate zatvorenih očiju, da promijenite ruke dok koristite miš računala, da jedete ili se češljate slabijom rukom. Svakog dana postajat ćete sve spretniji, usporedno s razvojem dijela mozga koji nadzire pokretanje slabije ruke. Ako neurobičke vježbe provodite iz dana u dan, a to znači što više mijenjati rutinu, vaš um s godinama neće gubiti na svježini.
Mozak voli izazove
Osnovno je pravilo da pokušate redovito izlagati mozak novim doživljajima i osjećajima. Jer što više koristimo mozak, bit će brži i djelotvorniji. Probudite moždane stanice i zapošljavajte neurone različitim vježbama kojima ćete potaknuti drugačiji način razmišljanja. Rješavanje križaljki, zagonetke, kvizovi, sve su to vježbe za održavanje mentalne sposobnosti. Studije su pokazale da mentalne vježbe mogu povećati inteligenciju čak i do 8 posto. Treba čitati, pisati, slušati glazbu, pa čak i meditirati kako bi se usporio gubitak pamćenja. Za pospješivanje koncentracije jedna od najjednostavnijih vježbi jest da mijenjate uobičajne rute kojima se krećete kako biste svom mozgu ponudili nove informacije i natjerali ga da radi.
Vizualno-prostorne vještine i izvršne funkcije je zapravo najlakše trenirati. Dok izvršne funkcije vježbate već samim razgovorom, vizualno-prostorne vještine možete usavršavati memoriranjem predmeta u nekom prostoru. Kasnije je dovoljno pokušati ih se prisjetiti, a postupak ponavljajte kad god imate vremena. Sjećanje je od iznimne važnosti za normalno funkcioniranje mozga, te se preporučuje da svakodnevno vježbate i poboljšavate svoju sposobnost prisjećanja i pamćenja informacija.
Hrana za mozak
Osim raznim mentalnim vježbama, funkcije mozga mogu se poboljšati i načinom prehrane. Ugljikohidrati su glavno pogonsko gorivo za mozak, ako mozak ne dobiva dovoljno masnoće, počinje trošiti zalihe. Ako mozak ne dobije potrebne masnoće duže vrijeme, pada koncentracija, javlja se nesuvisli govor, gubitak pamćenja. Prehrana treba biti raznovrsna, te bogata voćem i povrćem. Mozgu tako trebaju proteini, meso, riba i jaja, vitamini (posebice B skupine i folna kiselina), te minerali poput magnezija, cinka i fosfora. Riba je posebice korisna za mozak, jer je bogata esencijalnim masnim kiselinama, a osim ribe mozgu priuštite i crnu čokoladu, koja je bogata antioksidansima.
Pijte dovoljno vode. Nedostatak vode dovodi do poremećaja koncentracije, budnosti i pamćenja, a izaziva i glavobolju. Vrlo su korisne mineralne vode bogate magnezijem, zeleni i crni čaj te kava zbog antioksidansa. Važno je istaknuti kako su umjerene količine crne kave korisne, no kava djeluje i kao diuretik, zato treba popiti koju čašu vode više ako ste kavopija. Potrebno je i dovoljno sna za zdrav mozak. U slučaju nedostatka sna mozak radi usporeno i otežan je pristup podacima koji su u njemu pohranjeni. Slično se događa i s koncentracijom, budnošću, pažnjom, refleksima i intelektualnim sposobnostima.
Bolesti koje utječu na mozak
Tijekom života posebnu pažnju treba posvetiti prevenciji i očuvanju dobrog mentalnog zdravlja. Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju, koja donosi hranu za moždane stanice. A da bi ta opskrba bila dostatna, potrebno je držati pod kontrolom čimbenike rizika bolesti koje utječu na mozak. U prvom redu to su povišen krvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti, poremećaj u razgradnji masnoća, poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje, alkoholizam.
Foto: © ra2 studio - Fotolia