Napokon je počelo dugo iščekivano ljeto, a samim time i pojačano izlaganje ultraljubičastim zrakama. Iako se među mlađom populacijom preplanulost još uvijek povezuje sa zdravljem i ljepotom tijela, medicinski stručnjaci redovito upozoravaju na opasnosti koje donosi uživanje u suncu. Često je prisutno uvjerenje da zbog zabliještenja sunčeva svjetlost izaziva samo trenutne smetnje na očima poput suzenja, svjetloplahosti i peckanja, a manje je poznat dugoročni štetan učinak na oči. Mnoge očne bolesti praćene slabljenjem vida za koje smo vjerovali da su rezultat nasljeđa ili nepoznatih čimbenika, nastale su utjecajem sunčevih zraka na različita tkiva oka. Da bi spriječili niz neugodnih stanja i nepopravljivih oštećenja na očima potrebno je od najranije dobi primijenjivati pravilnu zaštitu očiju od sunca.
Tijekom ljeta je posebno jaka refleksija UV zraka od površine mora, pijeska i šljunka tj. tijekom boravka i uživanja na moru. Na nadmorskim visinama od 2000 m i višim jacina UV zračenja je dvostruko veća nego na razini mora pa su izletnici, planinari i osobe koje rade u takvom okolišu pojačano izložene tim zrakama.
Kratkotrajno i intenzivno izlaganje očiju suncu može izazvati akutne promjene na rožnici, takozvani solarni keratitis koji nastaje kao posljedica opekline oka. Smetnje se očituju bolom, peckanjem, suzenjem i crvenilom oka uz oteklinu vjeđa i privremeno zamućenje vida. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati degenerativne promjene rožnice i posljedični gubitak vida. Nisu rijetke ni promjene spojnice oka u obliku žučkastih naslaga, pinguekule ili pterigija (vanjske mrene) koje mogu izazivati trajne smetnje poput crvenila, iritacije, a nerijetko narušavaju i estetski izgled oka. Ubrzan je razvoj zamućenja leće, tj. nastanak mrene već u ranijim srednjim godinama života, a na mrežnici nastaje degeneracija žute pjege ( centra najjasnijeg vida) koja dovodi do trajnog i nepopravljivog oštećenja vida. Već i kratkotrajno gledanje direktno u sunce bez ikakve zaštite može nakon desetak sekundi dovesti do nastanka solarne makulopatije tj. oštećenja žute pjege.
Koje skupine ljudi su najugroženije?
Najčešće su ugrožena djeca jer je dječje oko jako osjetljivo na UV zračenje, a uz to se ne znaju sami zaštititi. Također su ugrožene osobe koje mnogo vremena provode na otvorenom, starije osobe, kao i osobe kojime je operirana mrena ili već imaju bolest žute pjege.
Najbolja zaštita očiju od sunčevih zraka
1. Sunčane naočale koje blokiraju UV zračenje omogućuju najbolju zaštitu tijekom cijele godine.
2. Nošenjem šešira širokog oboda može se smanjiti direktno izlaganje i zablještenje očiju od sunca. Preporuča se nošenje šešira svijetlijih boja za djecu i odrasle, posebno u vrijeme najjačeg UV zračenja između 10 i 16h. Učinkovitost je oko 50% jer ne pruža zaštitu od reflektirajućih sunčevih zraka.
3. Kontaktne leće s UV filterom se preporučuje nositi u kombinaciji sa sunčanim naočalama. Nošene same ne pružaju UV zaštitu svih dijelova oka i ne umanjuju osjećaj zablještenja oka.
4. Kapi za oči ( umjetne suze) vlaže oko i ispiru nečistoće čime pospješuju održavanje zaštitnog suznog filma koji se zbog visoke temperature, zablještenja i vjetra smanjuje. Nekvalitetan suzni film uzrokuje isušivanje površine oka što uzrokuje crvenilo, pečenje, i grebanje oka.
Kako odabrati odgovarajuće sunčane naočale?
• Oblik naočala treba biti prilagođen obliku lica. Za ljeto se preporučaju modeli s većim staklima, zaobljeni sa strane koji štite i od reflektiranih zraka.
• Materijal leća mora biti visoke optičke čistoće, lagan, fleksibilan i otporan na ogrebotine. Može biti od stakla ili plastike, a mogu se izraditi i dioptrijske leće. Polikarbonatne leće se preporučaju osobama koje se bave sportom jer su otpornije na lomove. Fotoosjetljive leće mijenjaju intezitet zatamnjenja ovisno o intezitetu svjetla i pogodne su za vožnju. Polarizirane leće i antirefleksni slojevi smanjuju odbljesak, pogodne su za vožnju i sportove na vodi. Leće sa efektom zrcala znatno ograničavaju količinu svjetla što ulazi u oko te na taj način olakšavaju gledanje.
• Boja leća je najčešće siva, sivoplava, zelena i smeđa, te se odabire prema namjeni i ukusu. Bitno je naglasiti da stupanj zatamnjenja ne utječe na UV zrake.
Kako znamo da sunčane naočale pružaju potpunu UV zaštitu?
Za odabir odgovarajućih i kvalitetnih naočala koje pružaju potpunu UV zaštitu najbolje se konzultirati sa stručnim osobljem u očnom centru, optici, ljekarni ili specijaliziranoj sportskoj trgovini. Nikako nije preporučljivo kupovati jeftine naočale na nepovjerljivim mjestima poput placa i uličnih štandova. Preporuča se odabrati sunčane naočale koje nude 100%-tnu ili 99%-tnu zaštitu od UVA i UVB zračenja, potrebno je tražiti i deklaraciju u kojoj proizvođač navodi karakteristike stakala te garantira kvalitetu proizvoda. Etiketa UV 400 označava da se blokiraju sve sunčeve zrake valne dužine do 400 nanometra (sve UVA i UVB zrake).
Trebaju li djeca nositi sunčane naočale?
Djeci su potrebne naočale sa 100% UV zaštitom te bi ih od najmlađe dobi trebalo navikavati na nošenje jer puno više vremena provode vani nego odrasli. Nemojte djeci kupovati nekvalitetne naočale , plastične i tamne, a bez filtra, jer će se zbog zatamnjenja njihova zjenica proširiti da ulovi više svjetla i time izravno pojačati štetno djelovanje sunčevih zraka. Dojenčad i sasvim malu djecu koja ne mogu nositi sunčane naočale ne bi trebalo izvoditi direktno na sunce u razdoblju od 10 i 16h, nego ih smjestiti u duboku sjenu da se zaštite od reflektiranih zraka.
Smije li se plivati i roniti s kontaktnim lećama?
Tijekom ljetnih sportskih aktivnosti na moru ili u slatkovodnoj vodi ( plivanje, ronjenje) nema zapreke nošenju kontaktnih leća, štoviše je preporučljivo jer sadrže zaštitni UV filter i ostvaruju potpunu širinu vidnog polja, ali obavezno u kombinaciji sa odgovarajućim sunčanim naočalama, naočalama ili maskom za ronjenje.
Što u slučaju kratkotrajnog crvenila i iritacije oka?
Morska voda u kombinaciji sa djelovanjem sunca, vjetra i pojačanog znojenja lica često izaziva iritaciju očiju koja se manifestira crvenilom, peckanjem i grebanjem uz osjećaj stranog tijela. U takvim slučajevima je najbolje isprati oči neutralnim kapima (umjetnim suzama) koje se mogu nabaviti bez recepta u svakoj ljekarni. Za nosioce mekih kontaktnih leća je preporučljivo koristiti jednodnevne leće koje se svakodnevno mijenjanju i tako umanjuju mogućnost nastanka upale oka. Nosioci dugotrajnijih leća ( višetjedne meke kontaktne leće, polutvrde leće) bi redovito trebali održavati njihovu higijenu.
Kako postupiti u slučaju upale oka?
Tijekom ljeta postoji povećan rizik od infekcije oka ( konjunktivitis, keratitis) zbog već navedenih okolišnih i fizioloških čimbenika. Ako je crvenilo, suzenje, osjećaj stranog tijela i pojačan sekret iz oka prisutan 24 sata nakon primjene umjetnih suza preporučljivo je potražiti liječničku pomoć. Liječnička pomoć je neophodna u slučaju bolnosti oka i zamućenja vida. Nosioci kontaktnih leća ne bi smjeli forsirati stavljanje leća u tako iziritirane oči sve do pregleda, postavljanja prave dijagnoze i tretmana jer u protivnom mogu izazvati pogoršanje.
Kontakt podaci:
Knezović Vision Group
Green Gold poslovni centar, toranj V1, 8.kat
Ulica grada Vukovara 269f, 10000 Zagreb
Kontakt za medicinske informacije: mirna@knezovic.com.hr GSM: 091 50 70 691