Kad je previše - previše!

'Burnout' sindrom - pošast modernog doba. O čemu se točno radi?

Moderno doba nosi mnoge izazove. Nikad nismo bili izloženi tolikom stresu kao u 21. stoljeću, a mnogi se s tim osjećajem preplavljenosti ne znaju nositi...

lacie-slezak-yHG6llFLjS0-unsplash.jpg
Foto: Unsplash

Koji su znakovi i simptomi „burnouta“?

Kao što smo već rekli, „burnout sindrom“ javlja se nakon dužeg perioda izloženosti velikom stresu te ga svakako nećeš uočiti preko noći. Zato je važno prepoznati simptome koji mogu nagovjestiti da si na dobrom putu „sagorijevanja“. Ovo su neki od najčešćih simptoma stanja koje nazivamo "burnout":

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kronični umor – u početku se prezentira kao nedostatak energije i osjećaj umora danima, a kasnije se osoba osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, izmučeno i potrošeno, te je pomisao na sutrašnje obveze još više iscrpljuje.

Problemi sa spavanjem – osobi je potrebno više vremena da zaspe, često se budi nakon usnivanja, preopterećena je mislima o obvezama prilikom odlaska na spavanje te zatim ne može uopće spavati što vodi do nesanice.

Problemi s pažnjom i koncentracijom – smanjena koncentracija i zaboravljivost su prvi znakovi, kasnije se simptomi mogu akumulirati do razine da osoba ne može više raditi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fizički simptomi – bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratkoća daha, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje neki su od simptoma koji se mogu javiti.

Češća obolijevanja – budući da je ljudsko tijelo istrošeno, imunološki sustav je oslabljen i osoba je osjetljivija na razne infekcije, gripe i prehlade.

Anksioznosti – u početku se javlja napetost, zabrinutost i živčanost, kasnije se anksioznost može toliko razviti da osoba nije u mogućnosti funkcionirati ni privatno ni profesionalno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Depresija i ljutnja – u početku se javlja tuga i osjećaj beznađa, te osjećaj krivnje i bezvrijednosti kao rezultat toga, a kasnije se može razviti u tešku depresiju.

Pesimizam – u početku se može prezentirati kao negativnost prema nekim stvarima, prelazak s „čaša je napola puna“ na „čaša je napola prazna“, dok kasnije može utjecati na manjak povjerenja u druge i osjećaj da ne možeš računati na nikoga.

Osjećaji apatije i beznađa – osjećaj da ništa nije kako treba i da ništa nije bitno, kako se simptomi pogoršavaju ovi osjećaji mogu kočiti osobu i postavljati pitanja poput „koji je smisao?“

Manjak produktivnosti i loša izvedba – bez obzira na mnogo vremena uloženog u rad, kronični stres ometa dobru učinkovitost i efikasnost kao prije, što rezultira nagomilavanjem obveza i osjećajem nezadovoljstva.

Image
Foto: Unsplash
3/4