Općenito se smatra kako je moderan čovjek iznimno opterećen stresom i raznim oblicima pritisaka sa svih strana. Moderno doba zahtijeva brz tempo života, malo odmora i stalnu trku za poslovima, novcem i obiteljskim obavezama, a ako u tu kombinaciju dodamo još i svakodnevne male, ali stresne situacije, dobili smo koktel koji jamči da ćemo kad tad - psihički eksplodirati. Naime, na Zapadu su stručnjaci prije 40-ak godina počeli primijećivati nešto što se danas naziva "burnout sindrom", odnosno pojavu koja kod ljudi izaziva razna autodestruktivna stanja te izrazit psihički zamor - koji naravno loše utječe na cijeli naš život. O čemu se dakle točno radi?
Da budemo precizni, pojam „burnout“ je nastao 1970. godine kada ga je američki psiholog Herbert Freudenberger prvi put upotrijebio kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u zanimanjima koja su usmjerena pomaganju drugima. Na primjer, doktori, medicinske sestre i tehničari koji sebe žrtvuju kako bi pomogli drugima često osjete simptome burnouta – iscrpljenost, umor, nemogućnost nošenja sa stresom. Danas se zna, da svaka osoba može osjetiti „burnout“ bez obzira na zanimanje ili zaposlenost, od ekstremno ambicioznog karijerista, radišnih zaposlenika do osoba koje rade kod kuće, svi mogu biti izloženi ovom problemu.
S obzirom da su 2020. i 2021. bile osobito pogubne po ljudsko psihičko zdravlje, zbog globalne pandemije koronavirusa, čestih lockdowna i promjene načina življenja, sve više i više ljudi pati od „burnout sindroma“ koji doista svoje žrtve uopće ne bira.
Što je zapravo „burnout“?
„Burnout“ je stanje kroničnog stresa koji dovodi do iznimne fizičke i emocionalne iscrpljenosti, cinizma i otuđenosti te osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća. Ovaj sindrom, tj. stanje ne nastaje odjednom, nego se razvija kroz duži period vremena u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom. Naše tijelo i mozak nam šalju signale koje ako prepoznamo na vrijeme možemo prevenirati razvitak „sindroma sagorijevanja na radnom mjestus“. U potpuno razvijenom "burnoutu", osoba više nije u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini.
Razlika stresa i "burnouta" je upravo u razini i duljini stresa. Što ranije prepoznamo simptome stresa to je veća šansa da se stres neće razviti u "burnout". Stres je relativno kratkotrajan, može trajati do nekoliko dana primjerice u situacijama kad se neki projekt treba završiti ili predati prije određenog roka ili naučiti velika količina gradiva pred ispit. S druge strane, "burnout" se razvija kroz duže vrijeme kada osjećamo da je naš rad besmislen, kada postoji nesrazmjer između onoga što želimo raditi i onoga što radimo, kada se ne osjećamo adekvatno plaćenima ili kad ne znamo kako krenuti dalje sa životom.
Takva ključna životna pitanja zahtijevaju vrijeme i mir da osoba o njima promisli, a "burnout" se javlja kada nam je to vrijeme zbog obaveza uskraćeno. Sa sve više poslovnih i privatnih obveza, mnogi pojedinci imaju osjećaj da gube kontrolu nad životom te postanu ojađeni, cinični i krajnje nezadovoljni – te u konačnici „sagore“.
"Burnout sindrom" je pošast modernog doba, a prema statističkim podacima najčešće pogađa mlađe generacije zaposlenika. Tako su ovoj pojavi osobito skloni ljudi u 20-ima i 30-ima, a kao razlog općeg nezadovoljstva navode loš balans privatnog i poslovnog života, nemogućnost napredovanja i ostvarivanja svojih težnji te opći osjećaj da su eksploatirani. Ako si se i ti kojim slučajem pronašla u ovom opisu te nisi sigurna kako si pomoći, u nastavku saznaj sve o tome što uzrokuje "burnout" te kako ga spriječiti i liječiti.
Koji su znakovi i simptomi „burnouta“?
Kao što smo već rekli, „burnout sindrom“ javlja se nakon dužeg perioda izloženosti velikom stresu te ga svakako nećeš uočiti preko noći. Zato je važno prepoznati simptome koji mogu nagovjestiti da si na dobrom putu „sagorijevanja“. Ovo su neki od najčešćih simptoma stanja koje nazivamo "burnout":
Kronični umor – u početku se prezentira kao nedostatak energije i osjećaj umora danima, a kasnije se osoba osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, izmučeno i potrošeno, te je pomisao na sutrašnje obveze još više iscrpljuje.
Problemi sa spavanjem – osobi je potrebno više vremena da zaspe, često se budi nakon usnivanja, preopterećena je mislima o obvezama prilikom odlaska na spavanje te zatim ne može uopće spavati što vodi do nesanice.
Problemi s pažnjom i koncentracijom – smanjena koncentracija i zaboravljivost su prvi znakovi, kasnije se simptomi mogu akumulirati do razine da osoba ne može više raditi.
Fizički simptomi – bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratkoća daha, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje neki su od simptoma koji se mogu javiti.
Češća obolijevanja – budući da je ljudsko tijelo istrošeno, imunološki sustav je oslabljen i osoba je osjetljivija na razne infekcije, gripe i prehlade.
Anksioznosti – u početku se javlja napetost, zabrinutost i živčanost, kasnije se anksioznost može toliko razviti da osoba nije u mogućnosti funkcionirati ni privatno ni profesionalno.
Depresija i ljutnja – u početku se javlja tuga i osjećaj beznađa, te osjećaj krivnje i bezvrijednosti kao rezultat toga, a kasnije se može razviti u tešku depresiju.
Pesimizam – u početku se može prezentirati kao negativnost prema nekim stvarima, prelazak s „čaša je napola puna“ na „čaša je napola prazna“, dok kasnije može utjecati na manjak povjerenja u druge i osjećaj da ne možeš računati na nikoga.
Osjećaji apatije i beznađa – osjećaj da ništa nije kako treba i da ništa nije bitno, kako se simptomi pogoršavaju ovi osjećaji mogu kočiti osobu i postavljati pitanja poput „koji je smisao?“
Manjak produktivnosti i loša izvedba – bez obzira na mnogo vremena uloženog u rad, kronični stres ometa dobru učinkovitost i efikasnost kao prije, što rezultira nagomilavanjem obveza i osjećajem nezadovoljstva.
Kako prevenirati ili ublažiti „burnout“?
Kao i uvijek, lakše je spriječiti nego liječiti. Onog trenutka kada do "burnouta" dođe, vrijeme je za drastične promjene u životu - koje mogu biti dugotrajne i mukotrpne, ali su ključne za oporavak pojedinca. Naravno, ako ništa od savjeta u nastavku ne pomaže, najbolje je potražiti stručnu pomoć.
Prepoznati da si pod stresom – osvijesti gore navedene simptome i nauči kad je vrijeme za odmor.
Spavaj dovoljno – za normalno funkcioniranje je potrebno imati dovoljno sati kvalitetnog sna, isključi mobitel i pokušaj se opustiti prije odlaska u krevet.
Bavi se tjelesnom aktivnošću – kreći se i boravi na zraku, odaberi neki sport ili tjelesnu vještinu koja ti najviše odgovara i budi redovita.
Usredotoči se – nemoj „multitaskati“, koncentriraj se i rješavaj jedan po jedan zadatak.
Pronađi vrijeme za odmor i za sebe – jako je bitno pronaći vrijeme za sebe i za odmor kako bi dugoročno imala više energije i motivacije.
Pronađi podršku u obitelji, prijateljima, kolegama – pričaj o svojim problemima s ljudima kojima vjeruješ, možda su i oni iskusili iste probleme i mogu ti pomoći.
Nauči nositi se sa stresom – opuštanje s obitelji, uživanje u prirodi, meditacija, vježbanje, pronađi što za tebe najbolje funkcionira.
Nauči reći „NE“ – u redu je reći „NE“, nemoj se preopterećivati, misli na sebe.
