Kvinoja je drevna žitarica porijeklom iz južne Amerike, a prirodno raste na području Anda. Tisućljećima je bila primarna prehrambena namirnica za prastanovnike današnjih Bolivije, Perua i Čilea. Bila je toliko važna za te narode da sama riječ kvinoja na jeziku drevnih Inka znači 'žitarica majka'. U nutritivnom smislu krije pravo bogatstvo a šaka kvinoje tijelu daje dovoljno energije za cijeli dan. Zbog toga je često nazivaju i superhranom a Ujedinjeni narodi 2013. Godinu proglasili su ''Međunarodnom godinom kvinoje''.
Kvinoja je odličan izvor proteina, vlakna, željeza, mangana, magnezija, cinka, tiamina i vitamina B6. Također sadrži sve esencijalne aminokiseline a ima i snažni protuupalni učinak. Odličan je prebiotik što znači da potiče rast dobrih bakterija u probavnom sustavu koje su važne za zdravu i učinkovitu probavu, stoga je idealna dijetalna hrana. Lakše je probavljiva od ostalih žitarica a i zasitnija je od njih.
Zbog visokog udjela vlakna kvinoja je odlična za smanjenje razina kolesterola. Osim toga ima i mnogih drugih dobrobiti za zdravlje srca. Bogata je flavonoidima koji mogu spriječiti ili usporiti razvoj srčanih bolesti. Također sadrži i nezasićene masne kiseline kao i omega 3 masne kiseline. Ima važnu ulogu za ljude koji boluju od dijabetesa tipa 2 i hipertenzije. Istovremeno može pomoći u smanjivanju šećera u krvi kao i visokog krvnog tlaka.
Često se koristi kao zamjena za rižu ili druge žitarice, te općenito u prilozima. Mnogi je smatraju žitaricom iako je ona ustvari sjeme, zbog čega je i nutritivno bogatija od žitarica. Kuhana je mekana i prozračna te vrlo lagana za probavu. Od nje se može raditi i brašno, žitne pahuljice te kruhovi i tjestenine. Ne sadrži gluten pa je idealna za ljude koji boluju od celijakije ili su alergični ili netolerantni na gluten. Stoga može biti dobra umjesto zobi u jutarnjim kašama, a od se prave i vrlo ukusne salate. Možeš je koristiti i za zgušnjavanje juha ili kao glavni sastojak gustih variva.