Proljeće je mnogima omiljeno godišnje doba - dani su sve dulji i ljepši, vrijeme je toplije i idealno za boravak u prirodi koja se ponovno budi i sva je u cvatu, a svi se općenito osjećamo puno bolje i sretnije. Svi, osim onih koje muče proljetne alergije. Zbog proljetnih alergija, boravak na otvorenom za njih postaje nemoguća misija, a curenje nosa, suzenje i svrbež očiju postaje stvar svakodnevice.
Koliko god lijepo, proljeće je godišnje doba s kojim počinje sezona najčešćih, sezonskih alergena, poput peludi, koja uzrokuje sezonske odnosno proljetne alergije. Alergija je zapravo neprimjereni odgovor imunološkog sustava na tvar iz okoliša, poznatu i kao alergen, a s obzirom na to da je učestalost alergija uvelike porasla u zadnjih 50 godina, one se često nazivaju i bolestima modernog doba.
Proljetne alergije vrlo su neugodne i ne mogu se izliječiti, ali se mogu ublažiti. A što uopće uzrokuje proljetne alergije, koji su simptomi i kako ih ublažiti saznaj u nastavku.
Što uzrokuje proljetne alergije?
Najveći "okidač" proljetnih alergija i jedan od najvećih alergena je pelud - drveće, trava, korov i druge biljke otpuštaju sićušna zrnca peludi u zrak kako bi se razmnožavali, a kada pelud dospije u nos nekoga tko je alergičan, izazove pomutnju u imunološkom sustavu. On tada vidi pelud kao opasnost i oslobađa antitijela koja napadaju alergene, što dovodi do oslobađanja kemikalija zvanih histamini. Upravo histamini izazivaju curenje iz nosa, svrbež očiju i druge simptome koji su dobro poznati svima koji se bore s proljetnim alergijama.
Tu je pelud koju ispušta drveće, kada se tijekom kasne zime i ranog proljeća ponovno vraća u život i cvjeta, a česti "krivci" su breza, ljeska, čempres, hrast. Postoji i pelud trave, ali i pelud korova, kao što su ambrozija, pelin i kopriva. Prema Peludnom kalendaru za kontinentalnu Hrvatsku, rano proljeće je vrijeme polenacije stabala, dok se visoka razina peludi trava uglavnom očekuje tijekom svibnja i lipnja. Pelud korova najveću razinu peludi u zraku pokazuje krajem srpnja, tijekom kolovoza i rujna.
Razina peludi također je posebno visoka u vjetrovitim danima kada vjetar pokupi ova zrnca i nosi ih kroz zrak. Kišni dani, s druge strane, ispiru alergene. No, pelud nije jedini alergen na koji treba obratiti pažnju. S proljetnim kišama povećava se rast plijesni unutar i izvan naših domova, a proljetno čišćenje podići će prašinu i grinje, a to su također poznati alergeni.
Simptomi proljetnih alergija
Jedan od najčešćih i najneugodnijih simptoma proljetnih alergija je kihanje i začepljenost nosa, kao i suzenje i svrbež očiju i curenje iz nosa. Kada pelud uđe u tvoj nos, tvoj imunološki sustav govori mozgu da ga izbaci na silu - zato ne može proći ni pet minuta bez kihanja kada si vani tijekom proljeća. Osim kihanja i curenja nosa, jedan od simptoma proljetnih alergija su i kašalj ili grlobolja, koji su rezultat post-nazalnog curenja sluzi iz sinusa u grlo.
Vrlo neugodni simptomi su suzne oči, kao i svrbež i natečenost očiju. Većina simptoma alergije uzrokovana je histaminima, kemikalijama koje oslobađaju mastociti u našem tijelu kada uoče napadača, kao što je pelud drveća. Ti histamini mogu uzrokovati otjecanje i upalu u očima, čineći ih suznim ili svrbljivim, kao i naotečenim.
Osim toga, osobe koje pate od alergija često mogu doživjeti tupe glavobolje koje se nazivaju i "sinusnim glavoboljama", jer alergije mogu začepiti nos i sinuse, uzrokujući neugodnu glavobolju. A ako tvoja koža postane jako suha i počne te jako svrbjeti tijekom proljeća, to može biti posljedica kožnog osipa koji se naziva atopijski dermatitis, također poznat kao ekcem, do kojeg može doći kada alergen izazove upalu i iritaciju kože.
Kako ublažiti ili spriječiti simptome alergije?
Postoji mnogo lijekova koji mogu ublažiti simptome alergije. Najpoznatiji su antihistaminici, koji smanjuju kihanje, curenje nosa i svrbež očiju smanjenjem količine histamina u tijelu. Osim njih, postoje i dekongestivi, koji smanjuju krvne žile u nosu kako bi ublažili začepljenost i otjecanje, kao i kortikosteroidi, protuupalni lijekovi koji zaustavljaju alergijsku reakciju i ublažavaju upalu, a koji se pripisuju kod težih oblika bolesti. Iako ove lijekove za alergije možeš kupiti bez recepta, najbolje je posavjetovati se liječnikom kako bi odabrala pravi lijek za sebe.
Kako bi simptome alergije svela na najmanju moguću mjeru, okušaj ostati u zatvorenom prostoru kad god je razina peludi vrlo visoka, što je obično ujutro, a važno je i pratiti peludni kalendar koji sadrži podatke o tome koja stabla, trave i korovi cvjetaju u koje doba godine i kojim intenzitetom. Osim toga, prostorije u kojima boraviš provjetravaj kratko i u poslijepodnevnim satima. Kada je riječ o još nekim smjernicama, bilo bi dobro da odjeću sušiš u stanu ili sušilici, da se redovito tuširaš kada stigneš izvana i da kosu pereš svake večeri jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose.