Tjeskoba ili anksioznost u današnjem modernom društvu prilično je učestala pojava. To je ustvari 'nusproizvod' života u užurbanom svijetu. Stres ne možemo izbjeći, a on potiče tjeskobu, osobito ako je svakodnevna pojava i ako ne činimo ništa da bismo ga stavili pod kontrolu.
Nekontrolirana tjeskoba može uvelike utjecati na kvalitetu našeg života te u konačnici dovesti do depresije, piše portal Healthline.
Što je anksioznost i kako je prepoznati?
Stručnjaci pojašnjavaju da je anksioznost prirodna reakcija našeg tijela na stres. To je osjećaj straha ili zabrinutosti koji je najčešće uzrokovan kombinacijom određenih čimbenika poput genetike, okoliša i kemije mozga.
Neki od najčešćih simptoma anksioznosti su:
- Ubrzani otkucaji srca
- Ubrzano disanje
- Nemir
- Problemi s koncentracijom
- Napadaji panike
- Probavne smetnje
- Znojenje
- Noćne more
- Negativne misli
Važno je napomenuti da se simptomi anksioznosti razlikuju od osobe do osobe. Osim toga, postoji razlika između svakodnevne tjeskobe s kojom se svi ponekad susrećemo i anksioznih poremećaja koji najčešće iziskuju rad s psihologom.
Anksioznost se može liječiti na razne načine, a jedna od uobičajenih opcija je kognitivno-bihevioralna terapija koja pomaže ljudima da se nose s tjeskobom kada se ona pojavi. Postoje i određeni lijekovi za liječenje anksioznosti, poput antidepresiva i sedativa, koji pomažu u balansiranju kemije mozga te sprečavaju epizode anksioznosti, a mogu pomoći i kod onih najtežih simptoma.
Međutim, postoje i prirodniji način, jednostavni trikovi koji nam pomažu u upravljanju tjeskobom. Primjerice, svakodnevna fizička aktivnost, kvalitetan san i uravnotežena prehrana pomažu ljudima koji se bore s anksioznošću, a dobar izbor su i aromaterapija ili meditacija.
Pogledaj video: Kako ublažiti strah od budućnosti?
Fizička aktivnost
Redovita tjelovježba važna je za fizičko zdravlje, ali može biti i od velike pomoći našem mentalnom zdravlju. Studija iz 2021. godine pokazala je da ljudi s aktivnim načinom života imaju čak 60 posto manji rizik od razvoja anksioznih poremećaja. Vježbanje ili bilo koji oblik fizičke aktivnosti može nam pomoći skrenuti pozornost od negativnih misli i onoga što nam izaziva tjeskobu. Povećani otkucaji srca utječu na kemiju mozga i potiču stvaranje neurokemikalija koje potiču dobro raspoloženje, piše Healthline.
Izbjegavanje alkohola i cigareta
Povećani unos alkohola ometa ravnotežu u mozgu te doprinosi pojavi tjeskobe, a to su potvrdile i brojne studije. Uz to, alkohol remeti i san te može povećati rizik od razvoja kroničnih problema sa spavanjem. Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja imaju veću vjerojatnog da budu pušači, no studije pokazuju da prestanak pušenja može ublažiti simptome anksioznosti.
Smanjeni unos kofeina
Ljudi koji se bore s anksioznošću trebali bi smanjiti i unos kofeina. Naime, kofein može uzrokovati nervozu i tremu, a ni jedno ni drugo nije dobro za osobe koje osjećaju tjeskobu. Istraživanja su potvrdila da kofein može uzrokovati ili pogoršati anksiozne poremećaje. Kod nekih osoba eliminacija kofeina može značajno ublažiti simptome anksioznosti.
Kvalitetan san
San je važan dio dobrog mentalnog zdravlja. Nedostatak sna može negativno utjecati na naše raspoloženje, povećati stres i izazvati tjeskobu. Ako patiš od anksioznosti, kvalitetan san trebao bi ti biti prioritet. Da bi san bio bolji, prije spavanja se preporuča izbjegavati kofein te ne koristiti telefon ili računalo u krevetu. Također, važno je svaki dan ići na spavanje u isto vrijeme.
Meditacija
Meditacija nije samo duboko disanje. Ova praksa pomaže nam da postanemo svjesniji sadašnjeg trenutka i svojih misli, bez osuđivanja. Uči nas da prihvatimo sve misli i emocije. To dovodi do osjećaja smirenosti i zadovoljstva. Redovito prakticiranje meditacije pomaže u ublažavanju stresa i tjeskobe te se smatra prirodnim 'antidepresivom'.
Uravnotežena prehrana
Zdrava prehrana ključna je za održavanje dobrog zdravlja, fizičkog i mentalnog. Procesuirane namirnice koje sadrže puno šećera, umjetnih bojila i konzervansa mogu negativno utjecati na raspoloženje, posebice kod osoba koje su sklone tjeskobi. Ako si primijetila da se nakon obroka osjećaš anksiozno, obrati pažnju na svoje prehrambene navike. Izbaci prerađenu hranu, pij više vode i obogati svoju prehranu s namirnicama koje sadrže složene ugljikohidrate, nemasne proteine te voćem i povrćem.
Aromaterapija
Aromaterapija danas postaje sve popularnija, a riječ je o holističkom tretmanu koji se koristi već tisućama godinama. Podrazumijeva korištenje biljnih ekstrakata i eteričnih ulja za unapređenje zdravlja i dobrobiti uma, tijela i duha. Eterična ulja mogu se koristiti na više načina – mogu se izravno udisati, dodati u kupku ili difuzor. Najbolja eterična ulja za ublažavanje tjeskobe su bergamot, lavanda, muškatna kadulja i grejp.
Čaj od kamilice
Šalica toplog čaja od kamilice tradicionalni je kućni lijek za smirivanje i za bolji san. Neke studije pokazale su da je kamilica moćan saveznik u borbi protiv tjeskobe te može ublažiti simptome anksioznosti zbog flavonoida koje sadrži.