"To nisam ja, to je moja štitnjača“. Rečenica koju često koriste brojni ljudi koji pate od poremećaja rada štitnjače. Bilo da se radilo o pojačanom ili slabijem radu ove endokrine žlijezde svaki poremećaj u radu štitnjače nosi sa sobom hrpu simptoma.
Štitnjača je endokrini organ. Smještena je u prednjem donjem dijelu vrata. Građom nalikuje leptiru. Osnovna građevna jedinica su folikuli (mjehurići) štitnjače. Folikuli grade stanice (tireocite), koje proizvode hormone. Ona pod utjecajem hormona hipofize, tireostimulacijskog hormona (TSH), stvara i otpušta u krvotok svoje finalne proizvode, hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).
Oba hormona utječu na cjelokupni rad organizma, održavaju bazalni metabolizam stanica, utječu na kvalitetu spavanja, rast i razvoj, na krvožilni, dišni, probavni sustav, kretanje, mozak i rad drugih žlijezda. Kao što možemo vidjeti, hormoni štitnjače djeluju gotovo na svaki organ u tijelu. Hormoni su odgovorni za održavanje bazalnog metabolizma u svakoj životnoj dobi te utječu na fizički i mentalni razvoj.
Koje su najčešće bolesti štitnjače?
Bolesti štitnjače smatraju se najčešćima u endokrinom sustavu. Funkcionalne poremećaje dijelimo u slabiji rad štitnjače ili hipotireozu te pojačani rad štitnjače ili hipertireozu.
Hipotireoza
Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače (Hashimotov tireoiditis) koja nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava uz genetsku predispoziciju. Uzrok hipotireoze može biti i manjak joda, poremećaj u stvaranju i izlučivanju hormona štitnjače, bolest hipofize ili hipotalamusa…
Klinički hipotireozu dijelimo na subkliničku i kliničku. Subklinička hipotireoza nije popraćena tipičnim simptomima. U laboratorijskim nalazima jedino odstupanje možemo očekivati u povišenoj vrijednosti TSH, dok su vrijednosti perifernih hormona u granicama normale.
Klinički tijek hipotireoze obilježeno je različitim rasponom tegoba poput:
kroničnog umora, prirasta na tjelesnoj težini uglavnom zbog zadržavanja tekućine, poremećaja menstrualnih ciklusa, zatvora, poremećaja sna, oticanja ekstremiteta, slabost mišića, koža je suha, nokti zadebljali i lomljivi, kosa je tanka i prorjeđuje se. S napredovanjem bolesti lice postaje podbuhlo, javlja se otok kapaka, zadebljanje jezika, glas postaje dubok, govor usporen. Javlja se i iscrpljenost, poremećaji živčanog sustava, poremećaji pamćenja i raspoloženja, depresija, bolovi u mišićima i zglobovima.. Javljaju se i smetnje libida. Simptomi se obično razvijaju postupno.
Dijagnoza hipotireoze se po postavljenoj sumnji na temelju hormona može potvrditi određivanjem nalaza hormona, pri čemu u inicijalnoj obradi analiziramo TSH, T4, T3, a mogu i protutijela– protutijela za tiroidnu peroksidazu (antiTPO) i tireoglobulinska protutijela (antiTg).
Moguća je i slikovna obrada štitnjače tj. ultrazvuk štitnjače.
Liječenje hipotireoze obuhvaća nadomjesno liječenje hormonima štitnjače koji nedostaju i kada se uzima u ispravnoj dozi bolest je najčešće dobro kontrolirana. Cilj je postići nestanak simptoma i normalizaciju laboratorijskih pokazatelja. Sintetski hormon se uzima u obliku tablete, natašte. Doza se individualno prilagođava.
Hashimotov tireoiditis je autoimuna bolest. Karakterizira je kronična destrukcija tkiva štitnjače, koje se može popunjavati fibroznim tkivom i limfocitima.. Za bolest su karakteristična pozitivna protutijela na tireoglobulin, anti-Tg i tireoidnu peroksidazu, anti-TPO.
Hipertireoza
Hipertireoza je stanje pojačanog stvaranja hormona štitnjače koje dovodi do povišene razine hormona štitnjače u krvi. Može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a česta je u žena između 20. i 50.godine života.
Najčešći uzrok hipertireoze je autoimuna bolest štitnjače (Gravesova bolest). Također može biti uzrokovana i metabolički aktivnim čvorom štitnjače koji proizvodi previše hormona ili kratkotrajnom upalom štitnjače. Gravesova bolest može se liječiti lijekovima, terapijom radioaktivnim jodom ili kirurškim zahvatom.
Simptomi su nespecifični. Od prekomjernog rada štitnjače ubrzan je čitav metabolizam. Mogu se primijetiti izražene palpitacije i nepravilan rad srca,prekomjerno znojenje, gubitak na tjelesnoj težini, ubrzana peristaltika crijeva, učestala stolica i mokrenje, nepodnošenje topline, emocionalna nestabilnost, razdražljivost, nesanica, neregulirani menstrualni ciklusi, poremećaji plodnosti, nervoza, ispadanje kose, smanjen libido, ispupčene očne jabučice.
Dijagnoza se postavlja mjerenjem razine hormona štitnjače i TSH u krv kojeg izlučuje hipofiza. U slučaju postojanja hipertireoze razina TSH je niža od normalne, a razina hormona štitnjače visoka.
Potrebno je učiniti i ultrazvučni pregled a od pomoći je i scintigrafija štitnjače.
Liječenje hipertireoze se provodi na tri načina. Liječenje hipertireoze ovisi o uzroku i stupnju napredovanja bolesti. Medikamentozno, lijekovima koji sprečavaju proces proizvodnje hormona štitnjače, tzv. tireostatici. Radioaktivnim jodom, prakticira se najčešće kod difuzne hipertireoze. U slučaju trudnoće i dojenja, terapija nije preporučljiva. Operativnim zahvatom, pri čemu se uklanja dio štitnjače ili cijela štitnjača.
Danas postoje brojni mitovi vezani uz ovu žlijezdu
Samo žene imaju problema sa štitnjačom
Mit: Poremećaji štitnjače su isključivo problem žena.
Istina: Iako su žene češće pogođene (osobito zbog hormonalnih promjena tijekom života), muškarci također mogu imati poremećaje štitnjače, iako su kod njih često rjeđe dijagnosticirani.
Problemi sa štitnjačom uvijek uzrokuju značajno povećanje ili gubitak težine
Mit: Svaka osoba s poremećajem štitnjače drastično gubi ili dobiva na težini.
Istina: Iako promjene u tjelesnoj težini mogu biti simptom, nisu prisutne kod svih bolesnika. Neki ljudi imaju simptome poput umora, slabosti ili depresije bez značajne promjene težine.
Poremećaji štitnjače uvijek se vide na ultrazvuku
Mit: Ako je ultrazvuk štitnjače uredan, nema problema s njezinim radom.
Istina: Ultrazvuk može pokazati strukturne promjene, poput čvorova, ali poremećaji funkcije štitnjače (poput hipotireoze ili hipertireoze) dijagnosticiraju se krvnim pretragama hormona (TSH, T3, T4).
Štitnjača je jedini uzrok umora
Mit: Ako ste stalno umorni, sigurno imate problem sa štitnjačom.
Istina: Umor može biti simptom hipotireoze, ali postoji mnogo drugih mogućih uzroka, poput anemije, nedostatka sna, stresa ili drugih kroničnih bolesti.
Dodaci prehrani mogu sami izliječiti štitnjaču
Mit: Uzimanje dodataka joda ili biljnih pripravaka može riješiti problem sa štitnjačom.
Istina: Nepravilno korištenje dodataka joda može pogoršati stanje. Liječenje treba biti pod nadzorom liječnika i temeljiti se na specifičnoj dijagnozi.
Svi simptomi nestaju odmah nakon početka terapije
Mit: Lijekovi za štitnjaču djeluju odmah i svi simptomi brzo nestaju.
Istina: Može proći nekoliko tjedana ili mjeseci dok se razina hormona stabilizira, a simptomi se povuku.
Štitnjača utječe samo na metabolizam
Mit: Problemi sa štitnjačom uzrokuju samo promjene u težini i apetitu.
Istina: Štitnjača utječe na gotovo sve sustave u tijelu, uključujući srce, živčani sustav, probavu, kožu, kosu i raspoloženje.
Ne mogu smršaviti uz hipotireozu
Mit: Ne mogu smršaviti ako imam hipotireozu.
Istina: Ako je vaša hipotireoza dobro kontrolirana, to ne utječe na sposobnost mršavljenja.
Ne trebaju mi lijekovi uz reguliranu prehranu
Mit: Hipotireoza se može kontrolirati regulacijom prehrane.
Istina: Nijedna promjena u prehrani sama po sebi ne može vratiti razinu hormona štitnjače u normalu. Hipotireoza zahtijeva nadomjestak levotiroksinom i praktički nema nuspojava ako se uzima prema savjetu endokrinologa.
Kad mi TSH bude normalan, mogu prestati uzimati tablete levotiroksina.
Mit: Kad mi TSH bude normalan, mogu prestati uzimati tablete levotiroksina.
Istina: Razina TSH je zadovoljavajuća upravo zato što redovito koristite levotiroksin. Većina osoba s hipotireozom zahtijeva doživotnu zamjenu levotiroksina (T4) uz prilagodbu doza u intervalima koje savjetuje endokrinolog.
Kvržica ili čvor u štitnjači znači rak
Mit: Kvržica ili čvor u štitnjači znači rak.
Istina: Većina čvorova štitnjače je benigna, a u prosjeku se samo pet posto čvorova pokazalo malignim. Endokrinolog vam može savjetovati ultrazvučni pregled čvorova štitnjače, a ako je potrebno, može savjetovati i biopsiju određenog čvora radi uvida u proces
Poremećaji funkcije štitnjače spadaju među najčešće poremećaje endokrinog sustava. Simptomi su nespecifični i ima ih mnogo. Čak i ako imate karakteristične simptome ne znači da imate probleme sa radom štitnjače. Liječenje svih problema sa štitnjačom započinje pravilnom dijagnozom. Ako sumnjate na problem sa štitnjačom, najbolje se konzultirati sa liječnikom i obaviti potrebno pretrage kako biste dobili točnu dijagnozu i terapiju.
