Imate li u svojoj bližoj okolini bolesnika s neizlječivom bolešću?
Palijativna medicina je potpuna skrb o bolesnicima oboljelim od neizlječivih bolesti s ciljem postizanja najbolje moguće kvalitete života za bolesnike i njihove obitelji. Od bolesnika koji trebaju palijativnu skrb polovica boluje od raka, dok ostatak čine bolesnici koji boluju od demencije, posljedica moždanog udara, ostalih kroničnih neuroloških bolesti te kroničnih bolesti jetre, srca i pluća.
Ove bolesnike ne možemo izliječiti ali možemo osigurati kvalitetniji život bez boli i patnje. Palijativna skrb treba biti prilagođena individualnim potrebama svakog bolesnika. Palijativna medicina brine se za osobe svih životnih dobi, od najmlađe djece do najstarijih osoba. Briga o teškim bolesnicima nekada je bila isključivo izraz vjerskog milosrđa i prepuštena pojedinačnom suosjećanju. Unazad 40-ak godina briga o teškim bolesnicima postaje sastavni dio zdravstvenog sustava i izraz civilizacijske razine pojedinog društva a provode je dobro educirani stručnjaci. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 1990. pravo na palijativnu medicinu jednim od osnovnih ljudskih prava na zdravstvenu zaštitu.
KADA JE POTREBNA PALIJATIVNA MEDICINA?
Palijativna medicina se primjenjuje u svim fazama bolesti bez obzira na prognozu i ishod, dok pojam terminalne skrbi (tzv. hospicijska skrb) obuhvaća medicinsku pomoć u zadnjoj fazi života i potporu obitelji u fazi žalovanja.
KOJI SU CILJEVI PALIJATIVNE SKRBI?
U svijetu postoje različiti modeli palijativne skrbi, ali svi imaju iste osnovne ciljeve:
- ukloniti bol i sve ostale simptome koji se pojave, uz interdisciplinarni pristup pomoći koja obuhvaća tjelesne, psihosocijalne i duhovne aspekte te potporu članovima obitelji.
- bolesniku u svakom trenutku pružiti potrebnu i odgovarajuću njegu koja mu osigurava najbolju moguću kvalitetu života,
- osigurati dostupnost potrebnih informacija u svako doba.
TKO PROVODI PALIJATIVNU SKRB?
Palijativnu skrb provode za to školovani stručnjaci iz različitih područja: liječnici različitih specijalnosti, medicinske sestre, ljekarnici, socijalni radnici, psiholozi, duhovni savjetnici, nutricionisti, fizioterapeuti te volonteri i udruge.
Za rad u timu palijativne skrbi neophodna je odgovarajuća izobrazba svih članova tima.
Osnovni je cilj kod bolesnika oboljelih od neizlječivih bolesti ukloniti bol, ali i sve simptome koji se pojavljuju vezano za bolest i stanje bolesnika. Danas farmaceutska industrija proizvodi niz lijekova i pomagala koji uspješno u svim fazama bolesti mogu ukloniti ili smanijti bol i ostale tegobe.
No, obzirom da se radi o specifičnom bolesniku sa specifičnim potrebama uloga ljekarnika je od izuzetne važnosti.
PALIJATIVNA SKRB U HRVATSKOJ
Hrvatska od 2003. ima usvojen zakon o palijativnoj skrbi, kojim se njime predviđalo osnivanje hospicija i jedinica palijativne skrbi do prosinca 2008. godine.
Međutim situacija je i dalje nezadovoljavajuća:
- ne postoji ustanova za palijativnu skrb; palijativni bolesnici zbrinjavaju se u bolnicama.
- ne postoji sustav trajne izobrazbe
- ne postoji Nacionalna strategija o palijativnoj medicini
Palijativa u Hrvatskoj temelji se na entuzijazmu pojedinaca, volontera, udruga, društava i karitativnih ustanova bez adekvatne potpore vladajućih struktura.
Organizacija palijativne medicine potrebna je na svim razinama zdravstvene zaštite (kućne posjete palijativnog tima, bolnički palijativni timovi, ustanove za palijativnu medicinu, klinike, odjeli, palijativni timovi u stacionarima domova i dr.).
Izrada Nacionalne strategije o palijativnoj medicini nužna je za stvaranje jasnog plana o mreži palijativne medicine u Hrvatskoj.
HUMANITARNA AKCIJA "OSTANI UZ MENE"
Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu i Hrvatski centar za palijativnu skrb uz potporu tvrtke Sandoz d.o.o. pokrenuli su u travnju 2010. akciju "Ostani uz mene" koja ima nekoliko osnovnih ciljeva:
- osnivanja i opremanja prve ustanove za palijativnu medicinu u Hrvatskoj, koja bi bila uključena u sustav zdravstvene zaštite.
- razvoja sustava edukacije iz područja palijativne medicine.
Nakon otvaranja prve Ustanove, cilj je otvaranje ustanova ovog tipa diljem svih većih gradova u Hrvatskoj.
Akcija se provodi pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, predsjednice Vlade i uz podršku predsjednika Republike Hrvatske te potporu Koalicije udruga u zdravstvu koja okuplja oko 220 udruga u zdravstvu.
Ovom se akcijom želi skrenuti pozornost javnosti na probleme s kojima se suočavaju bolesnici oboljeli od neizlječivih bolesti i njihove obitelji.
Prvi su koraci ipak učinjeni: pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u rujnu 2010. osnovan je Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine.