Koja je formula za sreću? I koja je formula dugovječnosti? Čini se da su to dva pitanja na koje svi traže odgovore. Jer, rijetko tko ne bi htio živjeti dugo i sretno. Znanost je sada iznova potvrdila da su sreća i trajanje života povezani. U srpnju je, naime, predstavljeno veliko istraživanje koje je ustanovilo da nekim zdravim navikama možemo produžiti životni vijek.
Žene koje su se držale ovih zdravih smjernica živjele su 21 godinu duže, dok je kod muškarca primijećeno produljenje života za čak 24 godine! Istraživači to znaju jer su promatrali veterane u dobi od 40 do 99 godina. Tako su uočili da su ispitanici koji su se držali svih ovih zlatnih pravila imali manje šanse za prijevremenu smrt i kronične bolesti.
Zaključak je da ove navike trebaš što prije uključiti u život jer si tako možeš produljiti život i za do dva desetljeća – tvrdi tako ova studija. Ni u zreloj dobi nije prekasno za okrenuti novi list i okrenuti se zdravijem životu – premda se preporučuje da ove navike primjenjuješ i prije četrdesete godine.
U nastavku otkrivamo o kojim je navikama riječ – prema ovom istraživanju. Formula dugovječnosti ili barem nešto dužeg života jednostavnija je nego što misliš. Iako ne možeš znati koliko ćeš dugo živjeti jer na to utječu brojni faktori, ipak možeš odabrati nešto zdraviji put. Tu se podrazumijeva život bez opojnih sredstava kao što su droge, ali i još sedam stvari.
POGLEDAJ VIDEO: Joga za aktivaciju i jačanje cijelog tijela
Vježbanje
Da su vježbanje i tjelesna aktivnost važni znali smo i prije rezultata ovog istraživanja. No, znanstveni dokaz da ti redovito kretanje može produljiti život mogli bi te dodatno potaknuti. Izgovore ostavi po strani i odvaži se na redovitu aktivnost jer će te to kroz dulje vreme učiniti sretnijom, smanjiti ti šanse za dijabetes tipa 2, kardiovaskularna oboljenja, omogućiti ti miran san i donijeti niz prednosti. To znači da si kretanjem smanjuješ šanse za prijevremenu smrt pa se i u ovom istraživanju ističe važnost vježbanja. Možeš krenuti od laganog pješačenja od pola sata ili sata dnevno, zaplivati, zaplesati, upisati zumbu ili fitness sate. Vidjet ćeš da ćeš sagorijevati kalorije i zavoljeti rutinu kretanja, a još će ti bolje biti ako se na vježbanje odlučiš s prijateljicom, sestrom, partnerom… Samo, nemoj stati ako se njima prestane dati odlaziti na treninge. Dosljednost je važna!
Tu su, naravno, i vježbe snage poput čučnjeva, iskoraka, sklekova. Važno je pravilno izvodite te pokrete pa ti, ako nemaš iskustva i ne znaš otkuda krenuti, konzultiraš s provjerenim trenerom koji će odrediti što je najbolje za tebe. Štogod odabrala, ostani aktivna – sukladno svojim mogućnostima. To je posebno važno u zreloj dobi – i za tijelo i za psihu.
Dobri međuljudski odnosi
Tjelesno i psihičko zdravlje se isprepliću. Nedavna velika studija s Harvarda ustanovila je da su dobri međuljudski odnosi ključ sretnog života. Čini se da je to, u kombinaciji s ostalim zdravim navikama, i ključ dugovječnosti. 'Pročisti' život od toksičnih odnosa, iskaži ljubav i brigu prema nekome do koga ti je stalo, smijte se i družite te nastoji održavati kontakte. Usamljenost može dovesti do lošeg zdravlja, a time i skratiti život. Čovjek je ipak društveno biće. Već danas nazovi drage ljude i pitaj kako su.
Kvalitetan san
Kvalitetan san preduvjet je zdravlja. Ustanovila je to i ova studija i istaknula da kronični nedostatak sna povećava rizik od oboljenja i prijevremene smrti. Zato si nastoji osigurati sedam do osam sati noćnog odmora, pokušaj uvijek lijegati i buditi se u slično vrijeme te se prije počinka opustiti bez ekrana.
Reguliran stres
Stres je također 'tihi ubojica'. Možda ga je teško u potpunosti ukloniti, no od ako mjesecima akumuliraš stres, to može biti 'okidač' debljanja, narušenog imuniteta, a kroz godine i razlog prijevremene smrti. Spomenuto je istraživanje pokazalo da oni koji reguliraju stres imaju veće šanse za dug život. Stoga pokušaj naznačiti granicu između privatnog i poslovnog, činiti ono što te opušta, redovito odlaziti u prirodu, uvesti vježbe disanja te se barem vikendom odmaknuti od mailova i poziva.
Eliminiranje alkohola
Često se kaže da u životu sve treba biti u granicama normale. Povremena čaša vina neće naškoditi tvom zdravlju – upravo suprotno, mogla bi smanjiti rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Ipak, pretjerivanje s alkoholom ozbiljna je stvar koja negativno utječe na sve aspekte života. Radi se o ozbiljnom stanju kojeg treba na vrijeme primijetiti i liječiti. Ipak, sudeći po ovom istraživanju, držanje podalje od alkohola ključ je dugovječnosti.
Prestanak pušenja
Ovo istraživanje samo je potvrdilo ono što se već zna – pušenje može smanjiti duljinu života. Ova navika povećava rizik od raka pluća, jednog od vodećih uzroka smrti. Više od 80 posto karcinoma pluća uzrokovano je pušenjem, a duhanski dim povećava šanse za bolesti srca i moždani udar. Osim toga – s vremenom i koža pušača gubi elastičnost. Zaista, bolje je prestati.
Zdrava prehrana
Kao posljednju tajnu dugovječnosti istraživači izdvajaju zdravu prehranu. Jasno, to dolazi u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću, snom i regulacijom stresa. Da bi si smanjila šanse za prijevremenu smrt, trebala bi jesti što više voća i povrća te orašastih plodova. Ne zaboravi na ribu kad god si u prilici jer, primjerice, skuša i pastrva obiluju proteinima i omega-3 masnim kiselinama koji smanjuju rizik od srčanih bolesti. Jedi više obroka, uvrsti na tanjur vlakna i minerale te pokušaj 'srezati' umjetne zaslađivače jer upravo oni mogu dovesti do dijabetesa, pretilosti i bolesti srca.
