Prevencija srčanog udara
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i u svijetu i kod nas. Vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza. Ona je najčešći uzrok nastanka angine pectoris, infarkta srčanog mišića, popuštanja srca „kao pumpe“, opasnih srčanih aritmija pa i iznenadne smrti. Smrtnost aktualnog infarkta miokarda iznosi oko 30 %, a od toga polovina smrti nastupi tijekom prvog sata, prije dolaska bolesnika u bolnicu. Uzrok ove iznenadne smrti su zloćudni poremećaji srčanog ritma. Češći su u muškaraca i često pogađaju radno sposobni dio stanovništva. U bolesnika koji se oporave postoji trajan rizik od novog infarkta. To zasigurno narušava kvalitetu njihova života. I dok je u razvijenijim zemljama učestalost infarkta miokarda u padu, kod nas je još u porastu.
Kako bi se uspješno zaštitila, trebaš znati da postoje primarna i sekundarna prevencija. Primarna ima zadaću prevenirati nastanak koronarne bolesti, time i infarkta miokarada, a sekundarnom prevencijom sprečava se pogoršanje već postojeće koronarne bolesti (angine pectoris, nastanak ponovnog infarkta i fatalnih aritmija). Svakako trebamo težiti primarnoj prevenciji. Ona se sastoji u uklanjanju rizičnih čimbenika za nastanak ateroskleroze, a time i koronarne bolesti i srčanog udara. Budući da se aterosklerotske promjene mogu naći na krvnim žilama već u drugom desetljeću života, jasno je da prevencija mora započeti prije nego što se posumnja na koronarnu bolest i doživi srčani udar.
Sve ono što je za zdravlje korisno ne treba biti kampanja, nego način življenja. Na genetiku ne možemo utjecati, ali puno toga i sami možemo učiniti. Pravilnim prehrambenim navikama treba održavati normalnu tjelesnu težinu, normalne vrijednosti masnoće u krvi (a ako to nije moguće zbog genetike, posegnuti za medikamentima), održavati krvni tlak na normalnoj razini. Treba se svakodnevno baviti nekom tjelesnom aktivnosti, ne pušiti, održavati ugodnom radnu atmosferu te dobro kontrolirati i liječiti eventualne popratne bolesti.