Da sada žali zbog svih počinjenih pogreški, posebice predoziranja 2018. godine, Demi Lovato dala je jasno do znanja u svom najiskrenijem intervjuu do sad. Ova jako uspješna i popularna pjevačica na sceni je još od djetinjstva, a u tinejdžerskim je godinama zapela u paklu droge i alkohola. Godinama se tako koprcala i borila sa svojom ovisnostima, a nisu joj pomogle ni rehabilitacije. Ono što ju je napokon osvijestilo je bilo predoziranje zbog kojeg je doživjela tri moždana i jedan srčani udar - te zamalo izgubila život.
"Imala sam tri moždana udara i jedan srčani. Liječnici su rekli da imam još pet do 10 minuta", riječi su to koje je 28-godišnja pjevačica Demi Lovato novinarima uoči objavljivanja njezine dokuserije "Dancing With the Devil", koja će premijerno biti prikazana na YouTube-u 23. ožujka, a prati njezinu borbu s ovisnostima. Iako je govorila do sada otvoreno o svojim ovisnostima i porocima, isto je tako rekla kako ima još puno detalja koje javnost ne zna o njezinom predoziranju kao ni o svemu što je tome prethodilo.
Podsjetimo, 2018. bivša zvijezda Disney Channela pronađena je bez svijesti u svom domu na Hollywood Hillsu, nakon što je uzela umalo fatalnu kombinaciju opijata i fentanila. Bilo je to tek nekoliko tjedana nakon što je objavila svoju pjesmu "Sober", u kojoj je iskreno progovorila o posrtanju, nakon što je šest godina provela bez kapi alkohola.
"Proteklih nekoliko godina čula sam mnogo priča o svom životu i onome što ljudi misle da se dogodilo. Željela sam da moji obožavatelji znaju što je istina. Imam oštećenja mozga i još osjećam posljedice", otkrila je novinarima Demi Lovato dodajući da zbog slabijeg vida više ne želi voziti ni automobil.
S obzirom da si je mogla priuštiti vrhunsku zdravstvenu skrb te je dobila odličan tim liječnika, a bila je i vrlo mlada, Demi je preživjela, no da je bila tek nešto starija to ne bi bio slučaj. Moždani i srčani udar česte su bolesti koje uzrokuju visok broj smrtnih slučajeva, a u našoj su regiji posebno zastupljene. Ključ je naravno u prevenciji, a mi ti baš stoga donosimo nekoliko savjeta stručnjaka o tome na što pripaziti i kako živjeti,a da bismo smanjili šansu moždanog ili srčanog udara na minimum.
Prevencija moždanog udara
Primarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje nisu imale nikakve naznake moždanog udara. U toj prevenciji ponajprije je važna promjena životnog stila. Zdrav način prehrane ima presudnu ulogu u prevenciji moždanog udara. Sekundarna prevencija ubraja i kiruršku terapiju. Ako se dopplerom ustanovi da je krvna žila u vratu sužena više od 70 posto, onda se ona mora operirati jer su istraživanja pokazala da mnogo bolju prognozu imaju osobe koje su operirane od onih koji su dobivali samo lijekove.
Najlakši način za smanjenje mogućnosti moždanog udara je kvalitetna prehrana, aktivan način života i malo stresa. Iznimno je bitno kontrolirati svoj krvni tlak. Ukoliko je povišen, slijedi upute svojeg liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjuješ rizik kako za moždani udar tako i za bolesti srca. Druga bitan stavka je nepušenje. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače. Nije li to dobar povod da zaboraviš na cigarete?
Kao što smo već rekli, bitno je i redovito vježbati. Tjelovježbom jačaj svoje srce, poboljšavaj cirkulaciju, a pomažeš i održavati zdravu tjelesnu težinu. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Fizička aktivnost kao što je brzo hodanje, vožnja bicikle, plivanje i rad u vrtu smanjuju rizik od moždanog udara i bolesti srca.
Bitno je obratiti pozornost i na ono što unosiš u organizam putem hranjenja. Odaberi, pripremaj i jedi hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavaj prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristi sol (3g natrija/dan), radije dosoljavaj hranu prilikom kušanja. Povećaj potrošnju povrća, voća i ribe.
Također, liječnici preporučaju da se dnevno spava od 7-9 sati te da se odmah nakon buđenja doručkuje. Ako imaš povišen šećer u krvi, redovito ga kontroliraj te pripazi na prehranu - slijedi sve upute svog liječnika i spriječi mogućnost moždanog udara u startu.
Prevencija srčanog udara
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i u svijetu i kod nas. Vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza. Ona je najčešći uzrok nastanka angine pectoris, infarkta srčanog mišića, popuštanja srca „kao pumpe“, opasnih srčanih aritmija pa i iznenadne smrti. Smrtnost aktualnog infarkta miokarda iznosi oko 30 %, a od toga polovina smrti nastupi tijekom prvog sata, prije dolaska bolesnika u bolnicu. Uzrok ove iznenadne smrti su zloćudni poremećaji srčanog ritma. Češći su u muškaraca i često pogađaju radno sposobni dio stanovništva. U bolesnika koji se oporave postoji trajan rizik od novog infarkta. To zasigurno narušava kvalitetu njihova života. I dok je u razvijenijim zemljama učestalost infarkta miokarda u padu, kod nas je još u porastu.
Kako bi se uspješno zaštitila, trebaš znati da postoje primarna i sekundarna prevencija. Primarna ima zadaću prevenirati nastanak koronarne bolesti, time i infarkta miokarada, a sekundarnom prevencijom sprečava se pogoršanje već postojeće koronarne bolesti (angine pectoris, nastanak ponovnog infarkta i fatalnih aritmija). Svakako trebamo težiti primarnoj prevenciji. Ona se sastoji u uklanjanju rizičnih čimbenika za nastanak ateroskleroze, a time i koronarne bolesti i srčanog udara. Budući da se aterosklerotske promjene mogu naći na krvnim žilama već u drugom desetljeću života, jasno je da prevencija mora započeti prije nego što se posumnja na koronarnu bolest i doživi srčani udar.
Sve ono što je za zdravlje korisno ne treba biti kampanja, nego način življenja. Na genetiku ne možemo utjecati, ali puno toga i sami možemo učiniti. Pravilnim prehrambenim navikama treba održavati normalnu tjelesnu težinu, normalne vrijednosti masnoće u krvi (a ako to nije moguće zbog genetike, posegnuti za medikamentima), održavati krvni tlak na normalnoj razini. Treba se svakodnevno baviti nekom tjelesnom aktivnosti, ne pušiti, održavati ugodnom radnu atmosferu te dobro kontrolirati i liječiti eventualne popratne bolesti.