Kako starimo svi naši organi prolaze kroz promjene sa svakim novim desetljećem, a sve to vrijedi čak i ako smo zdravi. A naš mozak nije iznimka. Promjene mozga nisu nužno pokazatelji bolesti ili degeneracije, nego mogu biti vezani i za životni stil.
Kad smo stalno izloženi lošim tvarima, stresu i nezdravom životu može doći do oštećenja moždanih stanica. Mitohondriji stanica mogu postati nefunkcionalni i čak se naš mozak može promijeniti, objašnjava stručnjakinja Ilene Ruhoy za MindbodyGreen.
Zašto mozak stari?
Mozak raste od rođenja do mladosti, a zatim se polako počinje smanjivati kako starimo. "Gubitak težine" često utječe na područja koja su uključena u procese pomoću kojih mislimo, osjećamo, govorimo, pamtimo, učimo i komuniciramo. Iako se moždane stanice ne mogu same obnavljati (kao što mogu stanice nekih organa), mogu se ojačati veze sa susjednim stanicama što poboljšava funkciju mozga.
Samo starenje može ugroziti razne sposobnosti. To je zato što s vremenom tijelo gubi elastičnost i nemamo toliku sposobnost za suzbijemo izvor upale. Također kako starimo manji je protok krvi u mozgu, veća izloženost toksinima i patogenima što povećava oštećenja moždanih stanica i povećava količinu štetnih spojeva što nije lako eliminirati. Uz sve to, često s godinama sve lošije spavamo što pridonosi lošijem obnavljanju tijela, ali pomlađivanju mozgu.
Vrlo je važno da se svi počnemo brinuti za zdravlje mozga, bez obzira na godine, jer je sve veći trend neurodegenerativnih bolesti i kod mlađih osoba. Čak je zabilježen porast moždanih udara i veći su rizici kod ljudi u tridesetima. Ali kako možemo to učiniti? Zdravim životom i smanjivanjem upala možemo održavati gustoću neurona.
Kako se brinuti i pomladiti mozak?
- Mozak je organ kojem je vrlo važna rutina, a kritični dio te rutine je spavanje i buđenje. Tijekom spavanja mozak se čisti od ostataka i nusproizvoda metaboličkog procesa.
- Znanost je vrlo jasna. Zdrava prehrana presudna je za zdravlje mozga. Hrana na biljnoj bazi sadrži sve spojeve potrebne za zdravu staničnu funkciju, pa je važno da tanjure redovito punimo povrćem.
- Cjelovite žitarice izuzetno su važne. Mozak "voli" glukozu zbog energije, ali ne bismo je trebali unositi u obliku krafni i kolača, već kao cjelovite žitarice. Naše tijelo ima složene biokemijske mehanizme za razgradnju cjelovitih žitarica kako bi u mozak isporučilo glukozu za kojom tako žudi. Vrlo je važno da mozak bude dobro nahranjen.
- Vrlo je važno kretati se svaki dan bez obzira radi li se o jogi, trčanju, hodanju, biciklizmu ili nečem drugom. Kretanje će pomoći u poboljšanju protoka krvi u mozgu i održavanju dobrih veza.
- Zdravlje probavnog sustava vrlo je važno. Danas puno toga znamo o povezanosti crijeva i mozga, više nego ikad prije te zato znamo da moramo razmišljati o probavi i brinuti se.
- Svaki mjesec trebamo naučiti nešto novo. To nije tako teško. Čak i ako to znači pročitati knjigu. Ali možemo razmisliti o učenju jezika, bavljenju novim sportom ili učenju nekog novog instrumenta.
- Jednostavni ljubazni postupci važni su za naše zdravlje i dobrobit. Imamo samo jedan mozak koji nam pomaže da budemo ono što jesmo