Mogu li nam crtanje, ples, pjevanje i gluma pomoći da se osjećamo bolje?

Art terapija veoma je korisna kod traumatizirane djece, u pacijenata s post-traumatskim stresnim poremećajem, majkama s depresijom, u odraslih s dijagnozom poremećaja osobnosti...

Mogu li nam crtanje, ples, pjevanje i gluma pomoći da se osjećamo bolje?

Svi smo se kao mali igrali bojama, preoblačili se i glumili razne uloge, plesali ne razmišljajući gleda li nas tko te pjevali punim glasom.
Više to ne radimo, iako možda iznutra za time čeznemo. No, istraživanja pokazuju da spontano kreativno izražavanje dovodi do smanjenja anksioznosti i depresivnih stanja, ublažava učinke post-traumatskog stresa, te povećava kvalitetu života.

Ekspresivna art terapija je terapijski pristup, kod nas još uvijek relativno nepoznat, koji koristi sve modalitete igranja i stvaranja koje smo koristili kao djeca – ali u svrhu osobnog razvoja i iscjeljivanja. Zahvaljujući njenoj širokoj mogućnosti i jednostavnosti uporabe, art terapija se provodi u raznim institucijama u svijetu, a odnedavno i kod nas. Tako se art terapeute nerijetko može naći na psihijatrijskim i neurološkim odjelima bolnica, u školama, zatvorima, centrima za osobe s poteškoćama u razvoju, centrima za ovisnike o drogi i alkoholu, centrima za socijalni rad, itd.

Istraživanja su pokazala učinkovitost art terapije kod širokog spektra korisnika - u traumatizirane djece (Chapman et al. 2001), u pacijenata s post-traumatskim stresnim poremećajem, majkama s depresijom (Ponteri 2001), u odraslih s dijagnozom poremećaja osobnosti (Franks & Withtaker 2007), zatvorenika s depresijom (Gussak 2007). Art terapija pokazala se djelotvornom i u smanjivanju razine stresa u psihoonkoloških pacijenata u brojnim studijama (Geue et al. 2010, Wood et al. 2010).

Isto tako, efikasnost art terapije potvrđena je u populaciji djece i odraslih s pojedinim neurološkim bolestima: u djece i adolescenata s cerebralnom paralizom i teškom disartrijom (Pachalaska et al. 2001), odraslih s razvojnim smetnjama i poteškoćama u učenju (Pounsett et al. 2006), kod pacijenata s gubitkom pamćenja zbog Alzheimerove bolesti (Hattori et al. 2011).

Image


Sva ova, i mnoga druga, istraživanja, ukazuju na veliku moć koju ima art terapijski pristup. Tajna je u ovome: pristup art terapije omogućuje nam da osjetimo i izrazimo svoje emocije i misli, pogotovo one vezane uz neki težak događaj koji smo možda proživjeli, ali bez nužnosti da o tome pričamo ili da se s tim događajem direktno suočimo, ako to nismo spremni učiniti.

Umjesto verbaliziranjem, izraziti se možemo kroz ples, pjevanje, muziciranje, glumu, pisanje ili slikanje, te na taj način doći do olakšanja, iscjeljenja i povećanja kvalitete našega života.

Različitim kreativnim pristupima u psihoterapiji, osobnom razvoju i coachingu bavi se 4. Međunarodna Konferencija ekspresivne art terapije i coachinga koja se održava po prvi puta u Hrvatskoj ove jeseni u organizaciji Hrvatske udruge za ekspresivnu art terapiju i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Kroz 35 različitih radionica i predavanja domaćih i stranih stručnjaka/inja iz područja art terapije, ali i šire, bit će moguće upoznati ovaj zanimljiv pristup te provjeriti njegovu učinkovitost na vlastitom primjeru.

Konferencija je otvorena za sve zainteresirane građane/ke koji su voljni istražiti sebe kroz različite modalitete umjetničkog izražavanja, bez obzira na njihove likovne, plesne ili glumačke sposobnosti.

Više možete saznati na: communityasart.com