Meik Wiking tvrdi da događaji u kojima je uključeno više osjetilnih podražaja, stvaraju detaljnija sjećanja koja ćeš, kada ih prizoveš, ponovno iskusiti kao da su stvarna. Drugim riječima, želiš li nešto zapamtiti za cijeli život, moraš u tom trenutku biti što je više moguće, prisutna, a to znači mobitele i ostale gadgete maknuti od sebe. Koliko god ti taj trenutak bio važan i lijep, odupri se porivu da ga konstantno fotografiraš, snimaš i objavljuješ na društvenim mrežama te se prepusti i uživaj svim čulima u toj ljepoti.
Meik Wiking je Danac s međunarodnim ugledom u svojoj branši. Ravnatelj je Instituta za istraživanje sreće u Kopenhagenu i autor bestselera The Little Book of Hygge (hygge je danska riječ za zadovoljstvo, ugodu i dobro življenje) te Little Book of Lykke (lykke je na danskom sreća), a sretan i ispunjen život je jedan od glavnih ciljeva naroda sa sjevera Europe.
(FOTO: Pixabay)
Wiking se posvetio istraživanju ovog fenomena te putuje svijetom i proučava razne kulture kako bi shvatio u čemu je tajna.
Depresivni ljudi ne samo što se osjećaju nesretnima već imaju poteškoća u pamćenju sretnih trenutaka. Sretne uspomene mogu nadići negativne osjećaje, stres i usamljenost, a sva tvoja osjetila su okidači da ih se prisjetiš.
U svojoj knjizi The Art of Making Memories, Wiking nudi tehnike i savjete kako pamtiti sretne događaje i iskustva te ih najbrže moguće prizvati kada su ti potrebni, odnosno kada se osjećaš loše. Sretne uspomene, dozoveš li ih, u tom će ti trenutku izazvati pozitivne reakcije i postat ćeš, kako on kaže, "arhitekt pamćenja".
Jedna od strategija je "moć prvoga". Stručnjak za sreću kaže kako je ljudskom biću urođeno da najjače pamti prva iskustva - prvi poljubac, rođenje prvog djeteta, njegove prve korake. Tu "moć prvoga" možeš iskoristiti i u događajima koji se ponavljaju.
(FOTO: Pexels)
Primjerice, ako organiziraš ručak za svoje prijatelje, koristi neke nove začine koji su vam nepoznati te im predloži da svatko od njih donese komad posuđa koji ćete koristiti. Na taj način, u nečemu što se ponavlja (večera, druženje, ljudi), bit će prisutno nešto novo, prvo - začini, posuđe.
Vaše okupljanje nazovi imenom, primjerice "Apollo piknik" i organiziraj ga 20.7. na godišnjicu kada je čovjek prvi put kročio na Mjesec.
Dodavajući povijesni moment vašem druženju, svaki puta kada budete čuli ili pročitali nešto o Apollu, slijetanju na Mjesec, sjetit ćete se ovog vašeg događaja.
Kada su odjednom aktivirana sva osjetila - miris, okus, dodir, vid i sluh, sjećanja koja tvore bit će puno življa, emotivnija i trajnija.
Zvuk ima izuzetno jak učinak na emocije i prizivanje uspomena. "Tvoje pamćenje djeluje kroz asocijacije - kada čuješ pjesmu koju si slušala u srednjoj školi, u pamćenje ćeš prizvati događaje iz tog perioda života", kaže Wiking. Stoga, ne zaboravi vašoj gozbi dodati glazbenu pozadinu.
(FOTO: Pexles)
Baš kao što u teretani jačaš mišiće tijela, a čitanjem i rješavanjem križaljki mozak, stalnim prisjećanjem određenog događaja, zapamtit ćeš ga za sva vremena.
, dodaje Wiking. Albumi s fotografijama odličan su alat za to. Stručnjak upozorava da držanje fotografija u digitalnom obliku i na internetu nema isti učinak. Pravi fotoalbum je bolja opcija.
"Izdvojite sretnih 100 fotografija jednom godišnje. Odaberite među njima one koje su uhvatile vaše najsretnije trenutke, razvijte ih, stavite ih u album i napšite komentar", savjetuje Wiking.
Još jedan savjet ovog Danca je planiranje sretnog trenutka, odnosno, ukoliko se radi o nekom događaju, potruditi se da aktivno sudjeluješ u njemu i zabilježiš ga.
"Za svoju sam knjigu prikupio preko tisuću sretnih uspomena ljudi diljem svijeta i primijetio kako u većini njih ljudi nemaju sa sobom pametne telefone niti bilo kakve druge gadgete. Jednostavno su prisutni, druže se sa svojim bližnjima. Neki od njih su iznijeli svijeće, okupili se i prepričavali obiteljske dogodovštine", dodaje Wiking.
Prema njegovom mišljenju, najbolji savjet kako kreirati sretna sjećanja je onaj s početka teksta - pridati pozornost događajima, biti prisutna u trenutku.
"Što smo prisutniji u našoj svakodnevici, to imamo veću moć da ju kreiramo, da donosimo svjesne odluke i utječemo na to kako ćemo doživljavati i živjeti život", objašnjava.
