Kasno odlaziš na spavanje? Evo kako to utječe na tvoje tijelo i psihu

Zdravstveni rizici kasnog odlaska na spavanje

Iako povremeno kasno lijeganje neće uzrokovati trajne probleme, redovito odgađanje sna može imati kumulativne negativne učinke.

Fizičko zdravlje na udaru

Kronično kasno lijeganje, pogotovo ako ne rezultira dovoljnim ukupnim brojem sati sna, povezano je s nizom zdravstvenih rizika:

• Povećan rizik od dijabetesa tipa 2: Istraživanja pokazuju značajnu povezanost između kasnog kronotipa i većeg rizika od razvoja dijabetesa. Kasno spavanje može otežati i upravljanje postojećim dijabetesom, utječući na razinu šećera u krvi i odgovor na inzulin.
• Visoki krvni tlak i kardiovaskularni problemi: Neredovit raspored spavanja, uključujući značajne razlike između radnih dana i vikenda ("socijalni jet lag"), povezan je s povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom) i povećanim rizikom od otvrdnjavanja arterija.
• Povezanost s debljanjem: Nedostatak sna remeti hormone koji reguliraju glad i sitost (grelin i leptin), što može dovesti do povećane želje za visokokaloričnom hranom. Također, osobe koje ostaju budne do kasno češće posežu za kasnim obrocima i grickalicama. Kasno spavanje može usporiti i metabolizam.
• Oslabljeni imunitet: Kvalitetan san ključan je za funkciju imunološkog sustava. Njegov nedostatak čini nas podložnijima infekcijama.
• Ostali problemi: Neki izvori spominju i probleme s kožom (poput podočnjaka i bezizražajnog tena), glavobolje, pa čak i potencijalno povećan rizik od određenih vrsta raka (iako su potrebna daljnja istraživanja).

Foto: Unsplash

Mentalno blagostanje i kognitivne funkcije

Utjecaj kasnog spavanja na mozak jednako je zabrinjavajuć:

• Povećan rizik od depresije i anksioznosti: Studije su pokazale da osobe koje preferiraju večernje sate imaju veću predispoziciju za poremećaje raspoloženja. Jedna novija studija sugerira da odlazak na spavanje nakon 1 ujutro može negativno utjecati na mentalno zdravlje, neovisno o kronotipu. Teorija "Uma nakon ponoći" sugerira da mozak funkcionira drugačije kasno noću, s manje socijalne podrške i potencijalno više negativnih misli.
• Smanjena koncentracija, pamćenje i produktivnost: Nedostatak sna, često povezan s kasnim lijeganjem, izravno utječe na kognitivne funkcije. Teže se koncentriramo, donosimo lošije odluke, pamćenje slabi, a produktivnost pada. To povećava rizik od pogrešaka na poslu i nesreća u prometu.
• Povećana sklonost rizičnom ponašanju: Neke studije povezuju kasni kronotip s većom impulzivnošću i sklonosti rizičnijem ponašanju, uključujući povećanu konzumaciju alkohola i duhana kod mlađih osoba.