ZDRAVLJE I SPAVANJE

Kasno odlaziš na spavanje? Evo kako to utječe na tvoje tijelo i psihu

Iako se kasno lijeganje može činiti bezazlenim ili čak nužnim u modernom životu, dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne

people-2590564_1280.jpg
Foto: Pixabay

U današnjem užurbanom svijetu, gdje se granice između posla, društvenog života i osobnog vremena često brišu, mnogi od nas žrtvuju san kako bi "uhvatili" još koji sat. Noćne ptice možda uživaju u miru kasnih sati, ali odgađanje odlaska na počinak može imati značajne posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Iako se čini da spavanjem tijekom dana možemo nadoknaditi izgubljeno, znanost pokazuje da kvaliteta i vrijeme sna igraju ključnu ulogu u našem blagostanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kronotip i unutarnji sat: Zašto smo "noćne ptice" ili "ranoranioci"?

Svatko od nas ima svoj unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji regulira ciklus spavanja i budnosti tijekom otprilike 24 sata. Ovaj ritam određuje naš kronotip – prirodnu sklonost ka spavanju i buđenju u određeno doba dana.

  • Rani kronotipovi ("ranoranioci"): Osjećaju se najaktivnije ujutro i prirodno idu rano spavati.
  • Kasni kronotipovi ("noćne ptice"): Najproduktivniji su navečer ili noću i preferiraju kasniji odlazak na spavanje te kasnije buđenje.
  • Intermedijarni kronotipovi: Nalaze se negdje između ova dva ekstrema.

Iako je kronotip djelomično genetski uvjetovan, naš stil života i navike mogu ga dodatno pomicati. Problem nastaje kada naš društveni raspored (posao, škola) nije usklađen s našim prirodnim ritmom, što je čest slučaj kod osoba s kasnim kronotipom.

Image
Foto: Unsplash
1/4