U današnjem užurbanom svijetu, gdje se granice između posla, društvenog života i osobnog vremena često brišu, mnogi od nas žrtvuju san kako bi "uhvatili" još koji sat. Noćne ptice možda uživaju u miru kasnih sati, ali odgađanje odlaska na počinak može imati značajne posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Iako se čini da spavanjem tijekom dana možemo nadoknaditi izgubljeno, znanost pokazuje da kvaliteta i vrijeme sna igraju ključnu ulogu u našem blagostanju.
Kronotip i unutarnji sat: Zašto smo "noćne ptice" ili "ranoranioci"?
Svatko od nas ima svoj unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji regulira ciklus spavanja i budnosti tijekom otprilike 24 sata. Ovaj ritam određuje naš kronotip – prirodnu sklonost ka spavanju i buđenju u određeno doba dana.
- Rani kronotipovi ("ranoranioci"): Osjećaju se najaktivnije ujutro i prirodno idu rano spavati.
- Kasni kronotipovi ("noćne ptice"): Najproduktivniji su navečer ili noću i preferiraju kasniji odlazak na spavanje te kasnije buđenje.
- Intermedijarni kronotipovi: Nalaze se negdje između ova dva ekstrema.
Iako je kronotip djelomično genetski uvjetovan, naš stil života i navike mogu ga dodatno pomicati. Problem nastaje kada naš društveni raspored (posao, škola) nije usklađen s našim prirodnim ritmom, što je čest slučaj kod osoba s kasnim kronotipom.
