Kako reagirati u stresnim situacijama?

Stres je neizbježna stvarnost života, u rasponu od svakodnevnih stresora poput školskih i fakultetskih obaveza, radnih rokova i obiteljskih obaveza do pojačanih stresora. Ta prirodna, fizička reakcija može, kada je ekstremna, potaknuti našu 'fight or flight' reakciju iliti 'borbu ili bijeg' kako bi nas zaštitila.

Stres također može povećati našu svjesnost u teškim ili opasnim situacijama, omogućujući nam da brzo djelujemo u ovom trenutku. Bez toga, ljudi svakako ne bi preživjeli ovako dugo.

Sačuvaj svoje živce

5 svakodnevnih navika zbog kojih si još više pod stresom. Riješi ih se

Ipak, ako je stres konstantan tijekom vremena, može biti štetan za tvoje zdravlje. Stoga su prevencija i upravljanje stresnim situacijama od velike važnosti. Pomoći će ti žonglirati s mnogim stvarima koje ti se događaju u životu. Cilj prevencije i upravljanja stresom nije potpuno se riješiti stresa, već eliminirati nepotreban stres i pomoći ti da se nosiš s neizbježnim stresom.

I dok uvijek slušamo savjete o tome kako smanjiti stres na duge staze - baviti se jogom, meditacijom, jesti zdravu prehranu, voditi dnevnik ili više spavati - što učiniti u trenutku kada se pojavi stres, odnosno kako reagirati u stresnim situacijama u tom trenutku? Pronašle smo nekoliko tehnika koje ti mogu pomoći.

Identificiraj svoje signale stresa

Uvježbaj se prepoznati "svoje fiziološke znakove stresa", kaže Maria Gonzalez, autorica knjige 'Mindful Leadership'. Možda ti se vrat ukoči, trbuh stegne ili ti se dlanovi znoje. Sve su te sitnice rezultat onoga što se događa u tvom tijelu.

"Onog trenutka kada počnete doživljavati stres, vaš puls ubrzava, vaše srce kuca brže i hormoni, uključujući kortizol i adrenalin, se oslobađaju", kaže ona. "Ovo ugrožava vaš imunološki sustav i vašu sposobnost opuštanja." Dakle, kada budeš u mogućnosti prepoznati znakove - umjesto da ih ignoriraš - moći ćeš početi rješavati temeljni uzrok stresa.

Nemoj razmišljati o njima kao o stresnim situacijama

"Najčešće stresne situacije događaju se na poslu, a razlog zašto vam krvni tlak raste na poslu je zato što vas šef ili kolega traži da učinite nešto važno, a vi želite uspjeti", kaže Justin Menkes, autor knjige 'Better Under Pressure'. "Simptomi stresa vam govore: ovo je važno."

Ono što je ključno učiniti u stresnim situacijama je promijeniti razmišljanje. "Promijenite svoje razmišljanje o zadatku ili osobi koji/a vam uzrokuje probleme i umjesto toga pokušajte stresne situacije promatrati kao "priliku za kretanje prema naprijed, priliku koju želite shvatiti ozbiljno", dodaje. Cilj je "iskoristiti taj adrenalinski udar" da usredotočiš svoju živčanu energiju, pojačaš svoju pažnju i reagiraš promišljeno i smireno.

Razgovaraj sama sa sobom

Kada si pod stresom, glas u tvojoj glavi postaje glasan i uporan. Kaže ti: 'Tako sam ljuta' ili 'Nema šanse da uspijem u ovome'. Kako bi zadržala ovaj negativan glas dalje od sebe, pokušaj razgovarati sama sa sobom logičnim, mirnim tonom i ubaciti malo pozitivnosti u svoj unutarnji dijalog, ističe Gonzalez.

"Recite nešto poput: 'Imala sam ovakav problem u prošlosti i uspjela sam' ili 'Mogu se nositi s ovime'". Ili, ako se suočiš s nekim nerealnim zahtjevom, reci samoj sebi: "Smiri se, udahni, razmisli i tada djeluj".

Udahni duboko tri puta

Duboko disanje je još jedna jednostavna strategija za ublažavanje napetosti u trenutku. "Kad osjećate tjeskobu, vaš dah postaje kraći, plići i nepravilniji", kaže Gonzalez. "Tri velika udaha dok si svjesna da ti se tijelo širi i skuplja potaknut će vaš parasimpatički živčani sustav, što će izazvati reakciju opuštanja." To možeš učiniti dok spuštaš ramena, rotiraš vrat ili lagano kotrljaš ramena.

Duboko disanje također pomaže u sprječavanju simptoma stresa ako trebaš, primjerice, sudjelovati u napetom konferencijskom pozivu ili prenijeti loše vijesti. "Kada vam um postane prepun negativnih misli, dopustite dubokom disanju da zaokupi vaše mentalno stanje", dodaje Gonzalez.

Pronađi prijateljsku podršku

Ne moraš se sama suočiti sa stresnom situacijom. "Svatko mora imati nekoga u koga ima povjerenja i koga će pozvati kada se osjeća pod pritiskom", kaže Menkes. "Pažljivo odaberite ovu osobu: želite da to bude netko s kim imate dobar odnos i tko će, kada podijelite svoje ranjivosti, odgovoriti na promišljen način."

Ponekad ti iskazivanje frustracija naglas omogućuje da bolje posložiš situaciju; u drugim slučajevima, korisno je čuti novu perspektivu. Ovakva vrsta odnosa zahtijeva vrijeme da se izgradi i zahtijeva njegovanje, a vjerojatno će se i od tebe s vremena na vrijeme tražiti da uzvratiš uslugu. "Kad to učinite, nevjerojatno je zadovoljstvo biti s druge strane i pomoći drugoj osobi."

Projiciraj smirenost

Jesi li ikada primijetila kako kada razgovaraš s nekim tko je uznemiren, i ti se sama počneš osjećati uzrujano? To je zato što je stres zarazan. "Kada netko opipljivo osjeti vašu napetost, reagira na to", kaže Menkes. On predlaže "pokušati modulirati svoje emocije" kada se, primjerice, nađeš u napetom razgovoru. Natjeraj se da ti glas bude nježan i kontroliran. Razgovaraj na razuman i smiren način. "Ako ste uporno mirni, bit će i drugi oko vas", dodaje Gonzalez.