Serotonin je jedan od neuroprijenosnika u našem tijelu koji pomažu u reguliranju živčanog sustava, a poznat je kao jedan od "hormona sreće". Konkretno, serotonin utječe na osjećaj sreće, zadovoljstva i unutarnjeg mira.
Kao molekula, serotonin prenosi signale između različitih dijelova mozga, a to utječe na mnoge funkcije uključujući emocije, probavu i apetit. Kada je serotonin uravnotežen u tijelu osjećamo se sretnije i emocionalno stabilnije. No, niske razine serotonina mogu dovesti do promjena u raspoloženju, razdražljivosti, tjeskobe, depresije, problema sa spavanjem i probavnih problema. Ako želiš na prirodan način pronaći i održati unutarnji mir pročitaj neke od savjeta koje se u preporučili psiholozi.
Sunčeva svjetlost i vitamin D
Priroda snažno utječe na stanje uma i može potaknuti osjećaj unutarnjeg mira. Nedostatak vitamina D povezuje se s depresijom, pa otvoreni prostori i redovito izlaganje suncu mogu pomoći kod smanjenja simptoma depresije i povećanja razine serotonina. Kako bi spriječio zimski 'blues' redovito boravi na otvorenom, a možeš dodati i vitamin D kako bi nadoknadila gubitak serotonina.
“Vjeruje se da sunčeva svjetlost, a onda i vitamin D utječe na stvaranje pozitivnih emocija, štiti od depresivnog raspoloženja i tjeskobe, a potiče energiju i budnost", objašnjava psihologinja Sheva Assar za MindBodyGreen.
Glazba nam pomaže
Glazba može izazvati niz uzbudljivih emocija u tijelu - od veselih do tužnih. Također može utjecati na ravnotežu serotonina. Prema neuropsihologinji Jennifer Wolkin, slušanje omiljene glazbe aktivira centar za užitak u mozgu, koji ne samo da oslobađa dopamin i serotonin, već i dulje zadržava serotonin.
"Postoje istraživanje na životinjama koja pokazuje da slušanje glazbe može povećati oslobađanje i koncentraciju moždanih neurotransmitera poznatih kao monoamini, što uključuje dopamin i serotonin", kaže Wolkin. "Ono što je fascinantno je da i traženje nove glazbe i slušanje poznatih melodija mogu biti korisni. U svakom slučaju, svako osjetilno iskustvo koje imamo sigurno će kemijski promijeniti naš mozak na neki način", dodaje dalje.
Dodir utječe na raspoloženje
Jesi li ikada imala jako loš dan i jedino što si željela je snažan zagrljaj? Postoji objašnjenje za ovo. Assar objašnjava da fizički dodiri kao što su grljenje, maženje ili gesta podrške mogu pomoći u stvaranju veza s drugima i utjecati na proizvodnju serotonina. Kao što smo već saznali, on će podići raspoloženje, ujedno smanjiti stres i ojačati imunitet.
"Mi smo društvena bića i vrlo nam je važna povezanost. Na primjer, dodir u teškim situacijama pomoći će da se pojača osjećaj povezanosti, ali i utjecati na smirenost jer će smanjiti kortizol (hormon stresa)", objašnjava dalje Assar.
Redovita fizička aktivnost
Redovito vježbanje potiče dobro raspoloženje, a pomaže kod stanja kao što su tjeskoba i drugi poremećaji raspoloženja. Uključivanje aerobne aktivnosti u rutinu povećava razinu triptofana, koji povećava razinu serotonina u ljudskom mozgu. Fizička aktivnost također stvara niz drugih kemikalija za dobro raspoloženje kao što su dopamin i endorfini.
"Fizička aktivnost poboljšava raspoloženje i funkcioniranje mozga. Vježbanje također smanjuje negativne posljedice stresa što će na kraju potaknuti pozitivne unutarnje procese", dodaje Assar.
Spavanje je važno
Serotonin pomaže da se osjećamo svježe, a također djeluje na melatonin koji kontrolira ciklus spavanja i buđenja. Stoga ako primijetiš neke poremećaje u cirkadijalnom ritmu, to bi moglo ukazivati na niske razine serotonina.
"Vjeruje se da razina serotonina utječe na naše spavanje, ali i na kvalitetu sna. No, ne zna se kako serotonin to točno radi. Serotonin doprinosi proizvodnji melatonina koji nam pomaže da zaspimo i osjećamo pospanost. Sam serotonin doprinosi tome da se ujutro probudimo i doživimo osjećaj budnosti", napominje Assar.
Masaže su ugodne i dobre
Masaža povećava dopamin, oksitocin i serotonin. Zbog njihovog naleta se opuštamo i zato se nakon masaže osjećamo tako dobro. "Masaža je još jedan sjajan alat za kontroliranje stresa i potvrđeno je da ne samo da potiče oslobađanje serotonina nego se i smanjuje kortizol", kaže psihologinja Rachel Goldman. Kortizol, hormon stresa, često se smatra alarmom u našem tijelu, a kontakt kože na kožu može pomoći u smirivanju tijela.
