Svi smo izloženi stresu, no to ne mora uvijek značiti negativnu stvar. Manje i razumne doze stresa mogu pozitivno utjecati na raspoloženje i želju za radom i uspjehom, no problem nastaje kada stres počinje utjecati na sveopće fizičko i psihičko zdravlje. Tada je vrijeme za korijenite promjene koje će dovesti do smanjenja stresa.
Ipak, prije svega potrebno je utvrditi koji su ti najveći faktori koji izazivaju stres u vama. Ponekad je taj izvor jasan, dok će nekima biti potrebno i do nekoliko tjedana i pozornog promatranja obrazaca koji dovode do stresa.
Fizičko i psihičko zdravlje
Prije svega razmislite jeste li počeli primjećivati zdravstvene probleme i imate li ih već duže vrijeme? Neprimjećivanje i zanemarivanje simptoma može dugoročno uzrokovati ozbiljne posljedice za zdravlje organizma – pojavu kroničnih i za život opasnih bolesti. Dobro razmislite o potencijalnim posljedicama stresa i nebrige o zdravlju. Napravite promjene u životu prije nego što bude prekasno.
Dnevnik stresa
Najučinkovitiji je način identificiranja problema je vođenje dnevnika. Jednom na dan trebate na desetak minuta (možda i manje) opisati što je stresno utjecalo na vas tijekom dana. Napišite mjesto, vrijeme, događaj i kako ste se osjećali. Također, napišite i pozitivne trenutke u danu, kada ste se osjećali najbolje, najopuštenije, ispunjeno. To vam mogu biti odlične smjernice za ono što trebate poduzeti kada ste pod jakim stresom, odnosno koji je najbolji i najbrži način k opuštanju.
Definirajte okidače stresa
Nitko osim vas samih ne može reći koji je vaš okidač stresa, no u načelu većinu njih možemo svrstati u nekoliko osnovnih skupina: novac, veze (brak) i obitelj, ravnoteža posao-privatni život, zdravlje i menadžment vremena…
Zvuči li vam poznato?
Oni se mogu razgranati u mnogobrojne podskupine. Važno je da ih definirate što je preciznije moguće. Na primjer, stres izaziva situacija kada vaš šef sazove hitni sastanak ili kada suprug kasni po djecu…
Manje brige, manje stresa
Previše brige svakom će, u najmanju ruku, otežati život, a u nekim slučajevima može biti kontraproduktivno, te u ekstremnim slučajevima može crpiti energiju i biti uzrok izrazitog pesimizma, što vodi depresiji i bolesti. Briga je uvijek povezana sa strahom, koji mnoge osobe ne mogu niti konkretno definirati, makar on realno postoji. Pokušajte kroz dnevnik identificirati što vas je sve brinulo tijekom dana i rangirati te strahove. Vjerojatno ćete za polovicu strahova uvidjeti da su bili neutemeljeni i pretjerani, i da ste zbog njih bili izloženi nepotrebnome stresu, odnosno da ste sami pretjerivali u doživljaju.
Redefinirajte standarde
Ne možete zaspati jer brinete zbog sutrašnjeg sastanka, ne možete u miru čitati knjigu jer znate da vas čeka hrpa rublja koja se neće sama izglačati? Srce vam svaki puta počne kucati brže kada se sjetite sutrašnjeg sastanka? Ako vas tješi, niste jedini.
Ipak, važno je u životu pronaći pravu mjeru zadovoljstva i opuštanja, te obavljanja poslova. Nitko nije savršen i, iako su pedantnost i predanost određenom cilju pozitivni, nerealni perfekcionizam put je prema prekomjernom stresu. Postoji razlika u visokim standardima i u previsokim neodrživim standardima.
Na pola puta
Nakon što razmislite i zapišete i analizirate svoj dan, tjedan, mjesec podvucite crtu i zapitajte se što ste naučili. Jeste li identificirali okidače stresa i stvari oko kojih brinete? Koja su područja života u kojima težite perfekcionizmu? Jeste li barem nekoliko dana vodili dnevnik o svojim usponima i padovima i jeste li prepoznali obrasce i probleme koje treba popraviti?
Jednom kada ste shvatili što vam uzrokuje najveći stres, došli ste na pola puta u njegovom rješavanju. Druga polovica odnosi se na stres menadžment koji svatko mora savladati, ako želi smanjiti utjecaj stresa na minimum.
Strahovi, brige, nerealna očekivanja, perfekcionizam jedni su od glavnih uzroka stresa…