Grožđice, osušene bobice grožđa, dehidrirani su plodovi u kojima ostaje najviše 23 posto vode. Nastaju sušenjem grožđa na suncu ili mehaničkim procesom sušenja u sušionama, dok im boja varira od tamnosmeđe s primjesom zagasito ljubičaste do svijetlih, zlatnih nijansi. Ističu se bogatstvom kalija, magnezija, cinka, bakra, kalcija i željeza, te vitaminima A i B kompleksa, dok se C-vitamin sušenjem uglavnom gubi.
Zdrave su i trebalo bi ih jesti što češće, jer imaju relativno nizak glikemijski indeks, sadrže vlakna i antioksidanse, odnosno čimbenike koji pridonose kontroli šećera u krvi. Izuzetno je važno snižavati vrijednosti šećera u krvi i održavati normalne razine hemoglobina kako bi se prevenirala eventualna dugoročna oštećenja srca i krvnih žila.
Grožđice imaju visoku energetsku vrijednost, pa su idealne kao međuobrok. Prednost im je i to da su jednostavne za primjenu jer se ne trebaju ljuštiti, čistiti i gotovo se nikada ne kvare. Kao dodatak žitaricama i mlijeku ili jogurtu mogu biti odličan doručak, koji se može kombinirati i s drugim vrstama voća. No, treba reći da sadrže dosta kalorija, uglavnom zbog veće koncentracije fruktoze.
Odlična grickalica za hladnije dane
Grožđice su idealna visokoenergetska grickalica za hladnije dane, koja u trenutku nadoknađuje izgubljenu energiju. Pomoću njih bez problema možete zavarati glad jer su izrazito bogate vlaknima što ih čini zasitnijima od mnogih drugih namirnica. Njihova visoka energetska vrijednost čini ih izvrsnim međuobrokom za svakoga tko se bavi sportom. Osim što njima možete započeti dan u kombinaciji s orašastim voćem, jogurtom, medom ili rižom na mlijeku, odlične su kao prilog s rižom, kus-kusom i povrćem uz svaki komad mesa, a možete ih ubaciti u bilo koju lisnatu salatu. Zbog svojega slatkastoga okusa i strukture idealne su za punjenje mesa peradi.
O slatkim stvarima da ne govorimo, savršeno idu u sve kolače, kruh, peciva, kompote, pudinge i kreme. Nezaobilazan su dodatak slasticama, primjerice, savijačama, kolačima, dodaju se i u sladoled ili se jednostavno nalaze u kombinaciji s drugim sušenim voćem ili orašastim plodovima kao zamjena za slatkiše. Zimi se dodaju u kuhano vino zajedno s nekoliko klinčića, čime se dobije topli aromatizirani napitak koji stimulira cirkulaciju. U nekim je zemljama to omiljeno predbožićno piće.
Ljekovita svojstva grožđica
Osim što su dobar izvor željeza, kalija, selenija, također sadrže vitamin A i nešto vitamina B. Bogate su vlaknima i blagotvorno djeluju na povišeni krvni tlak, zadržavanje tekućine u organizmu i anemiju. Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Također, ako vas muči povišen krvni tlak – pravo je vrijeme da razmislite o svakodnevnoj konzumaciji grožđica. Rezultati najnovijeg istraživanja pokazali su kako ti sićušni plodovi mogu znatno sniziti krvni tlak, konzumiraju li se minimalno tri puta tjedno.
Grožđice su, poput banana, bogate kalijem, a sadrže ga više od 1000 mg, što predstavlja trećinu dnevnih potreba. Grožđice imaju nisku razinu natrija, oko 60 mg po obroku. Suhe grožđice uzimaju se za pripremu tzv. prsnog čaja. U pučkoj medicini grožđice se preporučuju kod punokrvnosti pa se u tu svrhu jede jedan sat prije ručka ili večere puna žlica grožđica. Ova kura djeluje na otvaranje i pomaže kod izlučivanja suvišnih sokova iz tijela. Za ublažavanje kašlja pije se u gutljajima mlako vino u kojemu su kuhane sitne grožđice ili rozine. Veće grožđice djeluju na omekšavanje tvrdog trbuha.
(M.G.)
Foto: Grant Cochrane / FreeDigitalPhotos.net