Ako se osjećaš razapeta na deset strana, u danu nemaš odmora ni malo, juriš od obaveze do obaveze ne bi li sve stigla, a noću ne spavaš jer te muče tvoje vlastite misli, sigurno patiš od stresa. To definitivno nije tvoja krivica, koncept današnjeg svijeta je takav da 'nitko ništa ne stigne' a svi pokušavamo i zbog toga postajemo nervozni i nezadovoljni.
Stres je pojam koji se zadnjih godina često koristi i posve je uobičajeno čuti da ti netko kaže 'pod stresom sam' iako nekada ne možemo točno odrediti što nam uzrokuje taj stres. Kada govorimo o stresnim situacijama, mislimo na osjećaj nelagode i nemira koji se manifestira kao reakcija na neki događaj. Taj nemir postao je neizostavni dio svakodnevice
a svatko od nas se s tim emocionalnim stanjem nosi na drugačiji način.
Ova 'bolest današnjice' kako je nazivaju, taj naziv ima s punim opravdanjem, jer stres se smatra jednim od glavnih okidača za brojne bolesti poput Parkinsonove, Alzheimera, bolesti srca i depresije. To na žalost nije sve, stres utječe na cijeli organizam. U nastavku ti donosimo ozbiljne posljedice za koje nikada ne bi posumnjala da ih uzrokuje stres
Avitaminoza
Ova bolest javlja se kao posljedica nedovoljnog unosa jednog ili više prijeko potrebnih vitamina u tijelo. U stresnom životnom razdoblju uglavnom nemamo vremena za kvalitetnu prehranu (jedan od glavnih uzročnika stresa je nedostatak vremena). Za vrijeme radnog vremena jedeš neke pekarske proizvode, naručuje pizze i hamburgere ili neki gablec. Hraniš
se uglavnom brzom hranom koja ne može nadomjestiti potrebni dnevni unos hranjivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje organizma. Avitaminoza pogađa osobe koje su pod stalnim stresom jer stres utječe na povećanu apsorpciju vitamina B u našem tijelu koji pomaže u normalizaciji srčanog ritma i bitno utječe na psihičko stanje. Ako
si pod stresom pripazi da uzimaš dovoljno vitamina iz B kompleksa i važnih minerala poput magnezija. To će spriječiti probleme koje nedostatak ti tvari može uzrokovati poput nesanice, depresije, glavobolje i promjene raspoloženja.
Hormonalni disbalans
Postoje dvije nadbubrežne žlijezde koje su spojene s bubregom, a stvaraju nekoliko različitih hormona. Najbitniji su : adrenalin koji se javlja kao reakcija na opasnost i emocionalni stres, aldosteron koji regulira količinu soli u krvi i kortizol koji je važan za masti i bjelančevine u tijelu. Stres utječe na nadbubrežne žlijezde jer ih tjera da konstantno stvaraju velike količine adrenalina i kortizola što može dovesti do bolesti i disbalansa u radu ovih za život bitnih žlijezdi jer bi se one s vremenom mogle “iscrpiti”, odnosno mogle bi biti u nemogućnosti raditi punim kapacitetom.
Opasnost za jetru i žuč
Ne moraš jesti masno da bi imala masnu jetru i ne moraš jesti kiselo da bi imala žgaravicu, ali ovi simptomi itekako su mogući u situacijama kroničnog stresa. Stresne situacije nerijetko poremete rad organa koji ili počnu zadržavati tvari u sebi ili ih pretjerano trošiti. Jetra će, primjerice, pod stresom raditi slabije i s vremenom će se stvoriti problem masne jetre, a vrlo lako mogu nastati i žučni kamenci,a tvoj probavni trakt mogao bi se boriti sa sindromom iritabilnog crijeva. A svemu tome je uzrok nervoza i stres.
