Porodica: Lamiaceae - usnače
Narodna imena: melisa, pčelinja metvica, limunka, pitoma metvica, pčelinja ljubica, majčina ljubica, medenika, čelinjak.
Strani nazivi: engl. - balm, lemon balm, common balm, bee balm; rus. - medovka; njem. - Melisse, Citronelle, Herzkraut, Zitronenmutterkraut; franc. - melisse, citronnade, herbe du citron.
Domovina matičnjaka su istočne mediteranske zemlje i zapadna Azija. Raste do kavkaskih zemalja, Sirije, Irana, Turkestana i sve do jugozapadnog Sibira. U 10. stoljeću Arapi su ga prenijeli u Španjolsku, a odande u srednju Europu redovnici. Osim niza liječnika i prirodoslovaca starog vijeka, matičnjak su veoma hvalili Dioskurid i Plinije Drugi. Njemačka opatica Hildegard von Bingen (1o98-1179) naziva ga "binsuga" (mrtva kopriva). Ona je ovako napisala o biljci matičnjaku: "Tko je jede, rado će se smijati, jer njezina toplina zahvaća slezenu i srce time postaje radosno".
Možda najbolji poznavalac matičnjaka, Mattioli, hvali ga riječima: "Matičnjak ima izvanredno dobro svojstvo da jača i oživljava srce, naročito onome tko se u noći boji i kome srce lupa i smeta miru, on čisti krv, otklanja neraspoloženje i žalost, služi hladnom želucu i gotovo svim unutarnjim organima".
Stanište
Kao samonikla biljka matičnjak raste među grmljem, uz rubove šuma, uz živice i ograde u blizini naselja.
Izgled biljke
Melisa ili matičnjak je višegodišnja biljka uspravne, razgranate i četverobridne stabljike, a grananjem oblikuje polugrm visok od 30 do 80 cm. Listovi su na dugoj peteljci, nasuprotni, široko jajoliki, nazubljenih rubova, s gornje strane tamnozeleni, a s donje svjetlije zeleni. Gornja strana lista je slabo dlakava, a na donjoj strani dlake se nalaze najčešće na jasno istaknutim provodnim žilama. Vrlo su nježni i osjetljivi na dodir. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha gornjih listova u obliku zvonaste čašice. Boje su, ovisno od staništa, bijele, otvorenoljubičaste ili žučkastobijele. Cvate od srpnja do kolovoza. Plod je kalavac, sjajne, gotovo crne opne, a na presjeku bijel.
Uzgoj
Matičnjak je fotofilna i termofilna biljka, što znači da joj je potrebno puno svjetlosti i topline. Pod snijegom podnosi temperature i do - 25° C, ali nije otporna na jake mrazeve. Uspijeva na ne vrlo suhim, toplim tlima, bogatim hranjivima na kojima nema ustajale vode. Potrebno je izbjegavati nizine sa čestom maglom ili slabom cirkulacijom zraka zbog pojačane opasnosti od napada pepelnice i pojave pjegavosti lista. Polusjenoviti položaji joj odgovaraju, dok sjenoviti položaji smanjuju sadržaj eteričnog ulja.
Berba i sušenje
Ljekoviti su listovi i lisni izdanci, koje beremo neposredno prije cvatnje, kada je u listovima najviši sadržaj eteričnog ulja. Nikad ne beremo vlažne biljke. Svježe ubrani materijal osjetljiv je na pritiske i nagnječenja; mogu nastati smeđecrne mrlje na listovima. Suši se prirodno, u hladu i na prozračnom prostoru. Osušeni matičnjak čuvamo u čistim papirnatim vrećicama, u kartonskim kutijama ili u staklenkama. Nikada ga ne spremamo u plastične vrećice.
Svojstva i kemijski sastav
Lišće je slaba, ugodna mirisa slična limunu, a okusa nagorka i slabo trpka. Matičnjakov list sadrži 0,02-0,3% eteričnog ulja, fenolkarbonske kiseline: slobodnu i glikozidno vezanu klorogensku i kavenu kiselinu, p-kumarnu, oko 4 % ružmarinske kiseline, male količine triterpena, flavonoida i mineralnih tvari.
Od matičnjaka se rade čajevi, tinkture i eterično ulje. Koristi se i kao dodatak brojnim jelima (salate, juhe, jela od divljači itd.). Čaj od matičnjaka smiruje grčeve, regulira probavu, jača i okrepljuje srce, smiruje migrene, smetnje u probavi, jača živce.
Eterično ulje matičnjaka
Eterično ulje matičnjaka (melise) dobiva se destilacijom pomoću vodene pare svježih listova i vršnih dijelova matičnjaka. Iskorištenje je vrlo malo (oko 0,05%) pa ga nema na tržištu u većim količinama, zbog čega je skupo - kao i ruža, pa je jedno od ulja koje se najčešće patvori.
U promet dolazi najčešće razrijeđeno s eteričnim uljima sličnog kemijskog sastav - citronelom (Cymbopogon nardus) i limunskom travom (Cymbopogon citratus ili Cymbopogon flexorus) ili zbog sličnog mirisa destilira se s uljem limuna (Citrus limon).
Eterično ulje matičnjaka je bistra, bezbojna, žućkasta ili svjetlo jantarna tekućina niskog viskoziteta. Intenzivnog je svježeg mirisa sa slatkom notom citrusa - podsjeća na limun, i srednjom notom koja podsjeća na svježi zeljasti dio biljke.
Po kemijskom sastavu pripada u aldehidna ulja. Glavne kemijske komponente su monoterpenski aldehidi geranial i neral (ili drugim imenom citral a i b), te aldehid citonelal koji čine od 60 do 70% sastojaka ulja. Ostatak su monoterpenski alkoholi, monoterpeni i seskviterpeni.
Kemijski sastav je dosta promjenjiv ovisno o klimatskim uvjetima i porijeklu, ali neovisno o tome eterično ulje matičnjaka je aldehidno i to mu određuje glavna mirisna i terapeutska svojstva.
Ovo eterično ulje ima klinički ispitana svojstva spazmolitika i relaksanta za centralni živčani sustav. Zbog toga se primjenjuje kod različitih neuroza s djelovanjem na probavni sustav, srce, nesanicu, te kod anksioznosti i stresa.
Načini upotrebe eteričnog ulja matičnjaka:
- u mješavinama za masažu, pripravcima za njegu kože, ali u koncentracijama manjim od 1% zbog moguće iritacije kože (zbog prisutnosti aldehida)
- inhalacijom - direktnom, u mirisnom lampicama ili difuzerima
U literaturi koja se bavi aromaterapijom matičnjak je jedno od ulja prvog izbora kod depresije i stresa te nesanice uzrokovane ovim stanjima. Uobičajena je njegova upotreba kao tonika za srce i kod hipertenzije. Na probavni sustav ima slično djelovanje kao metvica ili komorač - smanjuje grčeve, nadutost i potiče aktivnost jetre i lučenje žući. Relaksirajuće i antispazmodično djelovanje primjenjivo je kod bolnih mjesečnica. Njega masne kože i akni provodi se niskim koncentracijama ovog ulja u pripravcima zbog moguće iritacije.
Sigurnost upotrebe: netoksično, moguće iritirajuće za kožu. Pažljiva upotreba važna je i zbog čestog patvorenja ulja, jer ulja koja se dodaju imaju slično iritirajuće djelovanje.
Autori:
Zdravka Jakovac, dipl. inž. biotehnologije, aramaterapeutkinja
Lidija Vuljanić, dipl. inž. agronomije, aromaterapeutkinja
Radionica s Penny Price od 5.-7.05.08. ekskluzivno u Zagrebu
Poslušajte promotivno predavanje o aromaterapiji i Penny Price, svjetski poznatoj i priznatoj aromateraputkinji iz Velike Britanije, članici brojnih udruženja aromaterapeuta, utemeljiteljici Akademije za Aromaterapiju u Londonu, autorice brojnih stručnih knjiga s područja aromaterapije te stručnih članaka uz sudjelovanje Zrinke Jezdić, dipl. aromaterapeutkinje i ravnateljice Učilišta za aromaterapiju Aromavita.
Kada?
15. travnja 2008. u 18 sati
Gdje?
Učilište za aromaterapiju Aromavita, Zagreb, Poljička 8.
Ulaz besplatan.