Alergija na hranu mnogo je češća u djece nego u odraslih. Druga važna činjenica u vezi s alergijom na hranu je promjenjivost reagiranja organizma i iščezavanje alergijske reakcije nakon nekog vremena, što se češće zbiva u djece. Bitna treća odrednica alergije je njezino angažiranje imunološkog sustava, prije svega u probavnom kanalu.
Zašto se javljaju alergijske reakcije na hranu?
U svom prosječnom životu većina ljudi kroz probavni kanal probavi odnosno propusti oko 40-60 tona hrane. S hranom u probavni kanal mogu ući brojni neželjeni sastojci: razni toksini, klice, paraziti, kemijski spojevi i makromolekule različitog sastava. Da bi organizam bio zaštićen od bilo kojeg «neželjenog uljeza», priroda je probavnom sustavu dala vrlo razvijen imunološki obrambeni aparat. Bitne funkcije tog aparata su slijedeće:
- spriječiti apsorpciju i prodor raznih klica u cirkulaciju (virusa, bakterija, gljivica, raznih parazita i dr.),
- spriječiti prodor u portalnu cirkulaciju raznih «stranih» i «neprobavljenih» makromolekula.
Unatoč takvoj učinkovitoj obrani, moguće su razne vrste alergijskih reakcija sa lokalnim te sistemskim simptomima. Od lokalnih su edem jezika, usana, gingiva i ostalih dijelova usne sluznice. U probavnom traktu lokalna se reakcija manifestira pod slikom gastroenteritisa povraćanjem, bolima u trbuhu, grčenjem jednjaka i proljevom. Opći simptomi obuhvaćaju sistemski anafilaktički šok, osim kojeg se javljaju i simptomi na respiracijskom sustavu (rinitis, astma) i koži (dermatitis, urtikarija, angioedem). Sve su te manifestacije posljedica stvaranja IgE-antitijela, posredstvom kojih se oslobađaju vazoaktivni amini koji potiču cijeli niz daljih reakcija.
Alergeni hrane
Slično ostalim antigenima, i alergeni hrane su po kemijskom sastavu proteini ili tvari vezane na proteine. To su proteini životinjskog, rjeđe biljnog podrijetla. Poznatiji alergeni hrane jesu: ribe, osobito losos, čiji je protein sastavljen od 113 aminokiselina, potom račići, a od biljaka kikiriki (u nas rjeđe) i soja. Česti su alergeni i ovih namirnica: jaja, mlijeka i pšeničnog brašna. Svi dosad spomenuti alergeni uzrokuju alergiju u oko 85 % oboljelih. Ulogu alergena rjeđe imaju piletina, svinjetina i govedina, još rjeđe krumpir i ostale namirnice biljnog podrijetla.
Imate li glavobolju, osip, astmu, sindrom nadraženih crijeva, reumatoidni artritis, sindrom kroničnog umora, upale uha, migrene, itd.? Znanost sve više priznaje da takve bolesti mogu biti izazvane ili pogoršane urođenim otporom koje tijelo pruža određenim vrstama hrane. Tu se ne radi o običnim alergijama, radi se o čudnoj vrsti tegobe koje izaziva hrana, jedinstvenih za određenog pojedinca te nitko točno ne razumije zašto do njih dolazi. No jedno je sigurno, one postoje i njihovo prepoznavanje je razriješilo mnoge zdravstvene tajne. Previđanje mogućnosti ovakvih štetnih reakcija na hranu, što se često događa, mnoge osuđuje na nepotrebne godine slabog zdravlja i trpljenja.
dr. med. Branko
Vrčić