U antičko doba Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani tisućljećima su uzgajali i oplemenjivali vinovu lozu isključivo radi ljekovitog djelovanja nefermentiranog grožđanog soka, ali i zbog uživanja u njezinom najpoznatijem proizvodu - vinu.
Na svijetu danas postoji oko 8000 vrsta grožđa. Njegove bobice hrskave su teksture, slatkog ili kiselkastog okusa, različitih boja, dozrijevaju tijekom ljeta i sadrže mnogo hranjivih tvari, vitamina i minerala. Postoje različite sorte grožđa: stolno (koristi se za jelo u svježem obliku), osušeno grožđe (grožđice) te grožđe kao industrijska sirovina od koje se proizvode vino, sokovi, vinski ocat, rakija itd. Posebno eterično ulje radi se od sjemenki grožđa.
Grožđe je izvor vitamina A, B i C, važnih za izmjenu ugljikohidrata i pozitivnog utjecaja na živčani sustav, minerala kalija, fosfora, kalcija, magnezija, mangana, natrija, bakra, cinka i željeza, fosforne kiseline, proteina, ugljikohidrata, dijetetskih vlakana i grožđanog šećera.
Grožđe ima mnoge prednosti. Obiluje polifenolima, tj. prirodnim tvarima koje štite srce, krvne žile i tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja te su snažni antioksidansi. Crveno grožđe sadrži bakar i željezo, minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina te se zbog toga preporučuje anemičnim bolesnicima i pacijentima koji se oporavljaju nakon operacije ili ozljede. Crno grožđe sadrži pigment antocijanin, jak antioksidans koji jača imunitet, pospješuje probavu, regulira rad crijeva, štiti od učinka slobodnih radikala, suzbija zgrušnjavanje krvi, snizuje kolesterol, smanjuje rizik od moždanog udara i tumora.
Grožđe pozitivno djeluje na: - rad crijeva, pluća, bubrega i probave - čišćenje organizma - čuvanje zdravlja srca i krvnih žila - topljenje masnih naslaga i mršavljenje - sprječavanje upalnih procesa - poboljšanje rada metabolizma, posebno u trudnoći - nadoknadu izgubljene energije kod fizičkih i psihičkih aktivnosti - zaštitu od mnogih vrsta raka, ublažavanje tegoba kod artritisa i reume - sprječavanje nastanka bubrežnih kamenaca - ublažavanje bronhitisa i kašlja - bolje pamćenje, koncentraciju i san - krvnu sliku i očuvanje vida
Ostaci grožđa, nastali nakon procesa proizvodnje vina, dobri su u borbi protiv 14 tipova bakterija, uključujući Escherichiu coli i Staphylococcus aureus.
Svježi sok od grožđa preporuča se u slučajevima zatvora, reume, bolesti kože i jetre, za bolji rad bubrega, kao antivirusno sredstvo protiv poliovirusa i herpesa, u liječenju kroničnih proljeva, žutice, kod slabokrvnosti, gastritisa, upale zglobova, gihta te nekih oblika trovanja. On potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma, smanjuje rizik od bubrežnih kamenaca, čisti jetru i ojačava imunitet.
Suho grožđe ili grožđice bogate su glukozom i fruktozom, a pomažu kod bolesti dišnog sustava, ublažuju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru, suzbijaju razvoj bakterija u usnoj šupljini i kao visokoenergetski obrok, savršene su za nadoknadu energije potrošene tijekom fizičkih aktivnosti.
Čaj od listova grožđa pomaže kod reume, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja tijekom mjesečnog ciklusa.
Svježi listovi vinove loze, kao oblozi, umiruju glavobolju i bol u želucu.
Cvjetovi vinove loze pomažu kod oslabljenih moždanih funkcija i liječenja leđne moždine. Od njih možete izraditi čajni oparak, mast za masažu i kremu protiv sunčevih pjega.
Ulje od sjemenki grožđa vrlo je cijenjeno i traženo jer smanjuje razinu kolesterola u krvi, odlično djeluje na krvožilni sustav, usporava proces starenja, štiti kožu od infekcija i jakog utjecaja sunca.
No, pripazite ako imate čir na želucu, dijabetes, kolitis, proljev, dizenteriju ili pokvaren zub jer se grožđe i sok od grožđa tada preporučuje izbjegavati. Nemojte miješati grožđe s mlijekom, krastavcima, dinjom, ribom, pivom, mineralnom vodom ili masnim jelima.
U narodnoj medicini, grožđe i pripravci od grožđa koristili su se kod upala želuca, loše cirkulacije, crvenih bubuljica, pojave bradavica, kao osvježavajući losion ili pak maska za lice i vrat.
Grožđe se uistinu može jesti i kombinirati na bezbroj načina. Može se jesti sirovo, od njega možete napraviti sok, ocat, džem, pekmez, žele. Grožđe se može jesti u voćnoj salati, u kombinaciji sa zelenom salatom i orašastim plodovima, u hladnoj salati od piletine, puretine ili tune, uz različite sireve, pirjano u mesnim umacima, kao nadjev peradi ili pernatoj divjači, kao nadjev savijačama, za ukrašavanje slastica.
Grožđice se koriste u pripremi kolača, kao neizostavna namirnica planinara jer brzo daju dodatnu energiju, kao dodatak pečenju ili ih može jesti zasebno kao grickalice.
Grožđe se bere od kolovoza do studenog. Zrelost grožđa procijenjuje se prema boji bobica. Budući da se lako kvari i fermentira na sobnoj temperaturi, čuvajte ga u hladnjaku nekoliko dana. Želite li duže uživati u ovom voću, možete ga zamrznuti. Iako zamrzavanjem gubi na okusu, može poslužiti kao zanimljiv dodatak slasticama.
Redovito jedite grožđe, bilo koje sorte, svježe ili sušeno, zbog višestrukih zdravstvenih koristi od njega, a i jesenske dijete bit će lakše uz njega.