. Prehrana je ključni dio ljudskog zdravlja i razvoja, jer sprječava i razvoj mnogih bolesti kasnijeg životnog doba (gojaznost, dijabetes, hipertenziju, kardiovaskularne bolesti, rahitis i osteoporozu, maligna oboljenja), jača imunološki sustav, produžuje životni vijek i podiže životni standard.
Zdravstveni stručnjaci i organizacije (WHO, UNICEF, American Academy of Pediatrics, American Academy of Family Physicians i dr.) preporučuju ekskluzivno dojenje ili prehranu adaptiranom mliječnom zamjenom do navršenih 6 mjeseci starosti djeteta. U toj dobi preporučuje se postepeno uvođenje krute hrane, no mlijeko je i dalje osnovna hrana djeteta, sve do dobi od 12 mjeseci.
Često se događa da se upravo u tom trenu roditelji izgube u svijetu raznih preporuka i dobronamjernih savjeta, od strane liječnika, patronažnih sestara, svekrvi, majki i susjeda, do internetskih stranica. Mlade majke se u tom kaosu lako izgube, smanjuje im se samopouzdanje, zatomljuje majčinski instinkt. Doslovce gube tlo pod nogama i od velikog broja informacija ne znaju kako pronaći kvalitetne i pogodne, za njih i njihovo dijete. Zahvaljujući Martini Salamon, mami koja se pronašla u istom takvom problemu, u kolovozu 2011. godine osnovana je grupa Domaće kašice za bebe. Danas se ova grupa vodi preporukama stručnjaka, dugogodišnjim iskustvom u području sigurnosti hrane i prehrane djece, ali i direktnim iskustvom u praksi ostalih mama u grupi (preko 40 000 članova).
Po statistici grupe Domaće kašice za bebe, najčešće zablude koje dovode do preranog uvođenja dohrane su:
- Dijete odlično napreduje, potrebno mu je pojačati prehranu (majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko sadrži sve potrebne hranjive tvari do dobi od 6 - 8 mjeseci, početak dohrane ovisi o zrelosti probavnog sustava i mogućnosti iskorištavanja hranjivih tvari iz hrane).
- Dijete premalo dobiva na težini, treba mu kruta hrana; ako dijete ne dobiva na težini treba se konzultirati o pravilnom dojenju.
- Dijete ne spava po noći, treba mu dohrana; normalno je da dijete jede noću, u toj dobi to mu je i potrebno. Uz zadovoljenje osnovnih potreba, tu je potreba za utjehom i smirivanjem. Česti su slučajevi da uvođenje obroka nije utjecalo na duže spavanje noću.
- Dijete traži više dojiti, mlijeko je slabo ili ga nema dovoljno; kod dojenčadi su normalni skokovi u razvoju, kad dijete pojačano sisa. To je normalna pojava i prolazi kad se proizvodnja mlijeka poveća. Svaka majka proizvodi savršen obrok za svoje dijete i količinski i nutritivno.
- Ako počnete prekasno, dijete neće prihvatiti dohranu; prihvaćanje dohrane je individualna stvar pojedinog djeteta. Nema pravila u tome kako će koje dijete prihvatiti dohranu. U našoj praksi se pokazalo dobro započeti dohranu povrćem ili žitaricama. Majčino mlijeko je slatko, pa djeca bolje prihvate voće.
- Naše mame/bake su nas tako hranile i ništa nam nije; jedan od čestih odgovora koji nema nikakvu znanstvenu podlogu. Uz to, gledajući opću populaciju i pojavnost kroničnih bolesti povezanih s prehranom, ta izjava i nije točna.
- Na kupovnim kašicama piše da su za djecu od navršena 4 mjeseca; s oprezom treba pristupati informacijama koje nam daju proizvođači dječje hrane.
- Preporuka pedijatra/patronažne; ako je dijete zdravo i dobro napreduje, dobro je potražiti još koje mišljenje ili se informirati kod osoba koja prate aktualne smjernice o prehrani djece.
Na što obratiti pažnju u prvim koracima dohrane?
- Da je namirnica prikladna za dob (kasnije se daju one koje napuhuju, alergene namirnice, tretirane namirnice).
- Da su namirnice svježe i u sezoni (ako se radi o kontroliranom voću i povrću mogu biti i smrznuti) - nemojte, recimo, kupovati tikvice u zimi.
- Kupujte namirnice koje možete nabaviti od domaćih proizvođača, što manje tretirane pesticidima i umjetnim gnojivima.
Najčešće pogreške u prvoj godini života i dohrane:
- kravlje mlijeko: do dobi od godinu dana jedino mlijeko koje dijete treba konzumirati je majčino ili adaptirana formula
- umjesto instant žitnih kašica ponudite djetetu kaše od cjelovitog zrna
- sol i šećer: djeca nemaju razvijene okuse za slano i slatko, njima hrana nije bljutava. Naučite dijete na prave prirodne okuse hrane.
- dodavanje žitarica u bocu - u bocu se stavlja jedino adaptirana formula, izdojeno majčino mlijeko ili voda. Žitarica, iako dodana u bocu, predstavlja kruti obrok.
- davanje čajeva: čajevi ispiru crijevnu sluznicu, ispiru "dobre bakterije" djelujući tako direktno na imunitet djeteta, izvor su nepotrebnih kalorija i navikavaju dijete na umjetne okuse
- keksi (plazma, petit keksi)- čitajte deklaracije proizvoda. Dodatni šećer nije potreban u prehrani djeteta. Često se tu nalazi i soja, med, sol i razni aditivi i poboljšavači okusa, koji su često okidač za pojavu alergija.
- orašasti plodovi: alergeni su
- med: ne do godinu dana zbog opasnosti od botulizma i alergija
- izbjegavati gljive i morske plodove do dobi od minimalno 2 godine
- izbjegavajte gotove proizvode za djecu: voćni jogurti, pudinzi, razne kombinacije svježeg sira sa žitaricama. Lako ćete ih napraviti i sami, a pri tome vam je poznati sastav i nema sakrivenih sastojaka. Općenito se može reći da je nutritivna vrijednost gotovog proizvoda uvijek puno manja od onog kojeg napravite sami.
Sama spoznaja o pravilnoj prehrani često počinje u vrijeme kada novi život započinje s razvojem, a to je najčešće već u periodu trudnoće. Uglavnom trudnice već počinju razmišljati o utjecaju prehrane na razvoj ploda. Smatram da bi najkasnije u ovom periodu trebalo započeti kvalitetnu edukaciju, kako od strane stručnog osoblja koje prati trudnicu (ginekolog, doula, nutricionist), rodilju (savjetnice za dojenje u prvom redu) tako i ponudom radionica dohrane, gdje majke mogu iz prve ruke isprobati i naučiti kako stvari funkcioniraju u praksi. Javni mediji nose veliku odgovornost, no danas se može pronaći dosta oprečnih i loših savjeta. Ono što treba imati na umu je da u vrijeme trudnoće i dojenja žene najlakše prihvaćaju i mijenjaju prehrambene navike. Te navike važne su i za ozbiljno shvaćanje i prihvaćanje stava o prehrani cijele obitelji. Jedino pravodobnom edukacijom i promjenom načina života i prehrambenih navika u obitelji može se dugoročno utjecati na pravilnu prehranu dojenčadi, ali i djece u kasnijoj dobi.
Piše:Ivana Domislović, dipl.ing. poljoprivrede, savjetnica u grupi Domaće kašice za bebe
Još savjeta o zdravoj prehrani možete pronaći na sljedećim linkovima:
http://www.who.int/topics/infant_nutrition/en/http://www.unicef.org/nutrition/ http://pediatrics.aappublications.org/content/129/3/e827.full http://www.aafp.org/about/policies/all/breastfeeding.html