. O kontekstu odrastanja današnje mladeži i izazovima na koje obrazovni sustav treba odgovoriti govorili su učenici, roditelji, predstavnici organizacija civilnog društva, odgojno-obrazovni djelatnici te drugi stručnjaci iz područja obrazovanja.
Iako su programi zdravstvenog i građanskog odgoja dio obveznog nastavnog programa, na tribini je istaknuto kako učenici ne prepoznaju da se oni provode u njihovim školama. Uz to, brojne udruge provode programe usmjerene na teme seksualnosti, prevencije nasilja i poštivanja različitosti, no takvi sadržaji dopiru do malog broja djece i mladih. Učenici srednjih škola, ujedno i članovi Hrvatskog debatnog društva, na tribini su naglasili da im se čini da nikome, ni nastavnicima ni učenicima, nije jasno kako bi se zdravstveni i građanski odgoj i obrazovanje trebali provoditi u školama te u koje ih je sadržaje potrebno uključiti. Na tribini je ukazano i na činjenicu da trenutna međupredmetna provedba građanskog odgoja i obrazovanja nije zadovoljavajuća jer predmetno orijentirani sustav nije pripremljen na kvalitetan način obrađivati međupredmetne teme. Odgojno-obrazovni djelatnici nisu sustavno i adekvatno pripremljeni za taj oblik provedbe te se na taj način omogućuje samo povezivanje postojećih, ali ne i uvođenje novih tema. Sudionici tribine složili su se da je, uz međupredmentnu provedbu, potrebno uvesti i zaseban predmet.
Otpor prema uvođenju zdravstvenog odgoja u škole i dalje postoji, a uzrok mu je prvenstveno neznanje i nerazumijevanje sadržaja, istaknuto je na tribini na kojoj je o toj temi govorio i dr. sc. Dubravko Lepušić, ginekolog i autor edukacije o odgovornom spolnom ponašanju „Znanje je užitak“. Istaknuto je kako je satnica zdravstvenog odgoja premala te kako je nužno osvijestiti javnost i odgovorne institucije o nužnosti njenog povećanja.
U odgojno-obrazovnom sustavu ni tema medijske pismenosti nije dovoljno zastupljena. Pojavljuje se u okviru nastave hrvatskog jezika kao medijska kultura, ali se ne bavi kritičkim promišljanjem medija kao sredstva masovne komunikacije niti analizom medijskog sadržaja. O tome, kao i o medijskom prikazu ljepote očima Djece medija, više je govorila Laeli Osmančević iz projekta „Djeca medija“.
Predstavljajući programe Udruge usmjerene k prevenciji nasilja nad djecom, predstavnice Udruge roditelja Korak po korak podsjetile su i na kvalitetnu i uspješnu suradnju s nadležnim institucijama Islanda kroz razmjenu iskustava i spoznaja o aktivnostima koje se provode u toj modernoj europskoj državi. Tako je na tribini prikazan islandski 20-minutni edukativni video „Zauzmi se za sebe“, nastao uz financijsku pomoć islandske vlade i namijenjen ponajprije djeci od 10 do 12 godina, ali i roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima te drugima koji rade s djecom. Video upućuje djecu na izvore pomoći ako trpe nasilje ili zlostavljanje i dio je islandske javne kampanje osvještavanja o važnosti poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu djece od psihološkog, seksualnog i fizičkog nasilja. Obrađuje teme seksualnog dozrijevanja, osvješćivanja djece o sebi i svom tijelu, ljudskih prava, sigurnosti na internetu, različitih oblika nasilja i postavljanju i poštivanju granica, a ujedno naglašava važnost samopoštovanja, samopouzdanja i kritičkog mišljenja, pripremajući tako djecu na adolescenciju i izazove koje im ona donosi. Dio je kurikuluma u većini islandskih škola, a pogodan je za korištenje u sklopu zdravstvenog odgoja te građanskog odgoja i obrazovanja jer pokriva teme iz obaju područja. Zahvaljujući Udruzi roditelja Korak po korak preveden je i na hrvatski jezik, a može ga se pogledati ovdje: http://www.udrugaroditeljakpk.hr/video-materijali.