Kada bi se mama ljutila na tebe, govorila je da si na tatu, a kada se tata ljutio, govorio je da si ista mama - sigurno se sjećaš ovakvih situacija iz djetinjstva, a možda ti i samoj ovakvi komentari izlete kada te razljuti tvoje dijete. Naravno, u šali ili u bijesu pa izrečeno nećemo uzimati za ozbiljno.
U svakom slučaju - genetika je čudo i područje u kojem toliko toga još čeka da bude otkriveno.
Svakim danom znanstvenici nam donose neka nova saznanja poput onog da djeca inteligenciju nasljeđuju od majki. Ako si, pak, i sama novopečena mama i upravo u krilu držiš svoje djetešce, satima ga promatrajući ne bi li u njemu prepoznala ono svoje i ono što je naslijedilo od tate pa onda i ono vaših predaka, u nastavku ti donosimo vodič koji će ti pomoći. Otkrivamo ti što djeca nasljeđuju od mame, a što od tate.
Inteligencija
Krenut ćemo s već spomenutom inteligencijom. Prema studiji čije rezultate prenosi portal Psychology Spot, veća je vjerojatnost da će žene prenijeti gene koji određuju inteligenciju svojoj djeci jer ih prenose kromosomi X, a žene imaju dva X kromosoma, dok muškarci imaju samo jedan.
No, osim toga, znanstvenici sada vjeruju da se geni za napredne kognitivne funkcije naslijeđeni od oca mogu automatski deaktivirati, što dodatno povećava mogućnost nasljeđivanja inteligencije od majke. Vjeruje se da je inteligencija jedan od uvjetovanih gena koji dijete nasljeđuje od majke.
Laboratorijske studije na genetski modificiranim miševima otkrile su da su oni s dodatnom dozom majčinih gena razvili veće glave i mozgove, ali su imali mala tijela. Oni s dodatnom dozom očinskih gena imali su male mozgove i veća tijela. Znanstvenici su identificirali stanice koje sadrže samo majčine ili očeve gene u šest različitih dijelova mišjeg mozga koji kontroliraju različite kognitivne funkcije, od prehrambenih navika do pamćenja.
Stanice s očevim genima nakupljene su u dijelovima limbičkog sustava, koji je uključen u funkcije kao što su seks, hrana i agresija, no nisu pronađene u moždanoj kori, gdje se odvijaju najnaprednije kognitivne funkcije, poput rasuđivanja, razmišljanja, govora i planiranja.
Znanstvenici su istraživanje proširili i na ljude te su svake godine od 1994. intervjuirali 12.686 mladih u dobi od 14 do 22 godine. U obzir su uzeli nekoliko čimbenika, od obrazovanja do njihove rase i socioekonomskog statusa te na koncu zaključili da je najbolji pokazatelj inteligencije IQ majke.
No, naglašavaju da genetika nije jedino što utječe na inteligenciju. Štoviše, samo 40 do 60 posto inteligencije je nasljedno, ostalo je uvjetovano okolnostima u kojima dijete odrasta.
Spol
O tome hoćete li imati dječaka ili djevojčicu, odlučit će tvoj partner. Naime, djetetov DNK sastoji se od 50 posto majčinih gena i 50 posto očevih. S obzirom na to da su očevi, odnosno muški geni dominantniji, oni će utjecati na spol bebe.
Visina
Očevi geni u najvećem slučaju odlučuju i o visini djeteta. Jesi li znala da su mlađa djeca češće niža od starije braće i sestara? Na visinu, osim genetike utječe prehrana i životni stil. Genetika pak na nju utječe 60 do 80 posto.
Ćelavost
Ćelavost se nasljeđuje preko majke. Naime, gen koji je krivac za ćelavost, nalazi se na kromosomu X, kojeg muškarci nasljeđuju od majki, dok ga žene nasljeđuju od oba roditelja. Kod muškaraca ćelavost je puno izraženija, nego kod žena.
Menopauza
Dob u kojoj će žena ući u menopauzu nasljeđuje se od majke. To ne znači da ćeš nužno u istim godinama ući u menopauzu kao što je tvoja mama, već da postoji velika vjerojatnost. Osim genetskih čimbenika na menopauzu utječu i oni okolišni - izloženost stresu i stil života koji vodiš. Jesi li znala da žene koje puše, u prosjeku ulaze u menopauzu dvije godine ranije od žena koje ne puše?
