. Ovi rezultati mogli bi objasniti zašto je autizam učestaliji kod muške nego kod ženske djece.
Tim znanstvenika predvodili su vodeći stručnjaci sa Sveučilišta u Cambridgeu i Kopenhagenu, a u istraživanju su koristili čak 19500 uzoraka amnionske tekućine pohranjene u jednoj danskoj biobanci od 1993.-1999. godine. Amnionska tekućina ili plodna voda je bezbojna tekućina koja okružuje bebu u maternici. Služi kao mehanička zaštita bebe unutar maternice, ali i štiti od infekcija. Prikuplja se obično amniocintezom oko 15. i 16. tjedna trudnoće. Ovo razdoblje poklapa se s kritičnim periodom ranog razvoja mozga i spolne diferencijacije i tako omogućava uvid znanstvenicima u važna razdoblja djetetova razvoja. Znanstvenici su među uzorcima ispitali i 128 uzoraka plodne vode dječaka koji su naknadno dobili dijagnozu autizma.
Tijekom analize znanstvenici su ponajviše obratili pažnju na razine 4 ključna steroida: progesteron, 17a-hidroksi-progesteron, androstendion i testosteron. Osim njih, istraživali su i kortizol koji se također nalazi u plodnoj vodi. Rezultati su pokazali kako su hormoni međusobno povezani i da su plodne vode autistične grupe djece imale znatno veće razine svih steroidnih skupina hormona u usporedbi s tipičnom slikom hormona u plodnoj vodi kod djece koja nemaju autizam.
Ovo istraživanje dalo je jedan od najranijih negenetskih biomarkera koji je identificiran kod djece s autizmom. Već ranije znanstvenici su znali da povišena razina prenatalnih hormona testosterona može biti povezana sa sporijim društvenim razvojem kao i razvojem govora, no sada po prvi puta znanstvenici su došli do poveznice između hormona steroida i razvoja autizma kod djece. Osim toga, istraživanjem bi mogli objasniti i zašto je autizam češći kod dječaka nego kod djevojčica, a obrazloženje je poprilično jednostavno, s obzirom na to da se kod "muških trudnoća" razvijaju veće količine spolnih hormona nego kod "ženskih".
Rezultati istraživanja su zapanjujući za znanstvenike, posebno zato što vrijede za širok spektar svih podgrupa oboljelih od autizma, uključujući i one s Aspergerovim sindromom, klasičnim autizmom te one s pervazivnim razvojnim poremećajem.
Ovi rezultati potencijalno imaju vrlo važne implikacije o ranim biološkim mehanizmima koji mijenjaju razvoj mozga u slučajevima autizma i također upiru prstom na važan period u djetetovu razvoju. Steroidni hormoni posebno su važni jer utječu na proces razvoja genetskog koda i "ugrađeni" su u razvoj proteina u organizam.
Osim toga, ovi rezultati se odlično poklapaju s nedavnim istraživanjima koja su otkrila kako se u prenatalnom razvoju oko 15. tjedna trudnoće događaju ključne točke razvoja mozga i eventualni razvoj genetskih rizika koji potiču nastanak autizma. No, liječnici savjetuju kako ovi rezultati istraživanja ne smiju biti razlog uzimanja steroidnih blokatora kao terapije za potencijalan nastanak autizma, jer oni bi imali mali do gotovo nikakav učinak na nastanak poremećaja.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Molekularna psihijatrija".