Madežima se smatraju lokalizirane nakupine posebne vrste pigmentnih stanica - nevocita i ima ih svaka osoba. S madežima se djeca rjeđe rađaju, oni postaju vidljivi u drugoj godini života, a tijekom djetinjstva i adolescencije nastaju naglo poput erupcije, što nije neobično. Kako djeca rastu, tako rastu i oni, povećavaju se i mijenjaju boju. Svaku naglu promjenu u izgledu madeža treba shvatiti vrlo ozbiljno jer može biti prvi znak melanoma, zloćudnog tumora kože koji se može razviti iz madeža, ali i iz kože gdje prije nije bilo nikakvih promjena.
Kako prepoznati "sumnjivi" madež?
Kako bismo uočili neku sumnjivu promjenu važno je znati da normalan madež ima jasne i pravilne rubove, uglavnom nije veći od pet-šest milimetara i iste je boje. Sumnjivim se smatra madež koji je nepravilan, asimetričan i često čudnog izgleda. Rubovi su mu promjenjivi, pa madež postaje nepravilan i često nejasan. Promjena boje do jučer normalnog madeža znak je za alarm, osobito ako je postao crni, tamnosmeđi, sivi, plavičasti ili ako ima nekoliko nijansi. Jednako sumnjivim smatra se i madež koji je izgubio boju ili ima bjelkasta razrjeđenja na površini. Promjena se može pokazati i kao bijeli prsten koji okružuje madež, što često može biti znak da će ga tijelo odbaciti, a takva pojava česta je kod djece.
Oštećenje kože započinje s prvim izlaganjem suncu
Svakog ljeta govorimo o važnosti zaštite od sunca. Suncobrani, kreme s visokim zaštitnim faktorom, šeširi i sunčane naočale ljetni su saveznici. No, koliko pažnje posvećujemo madežima? Stručnjaci ističu da sve madeže na dječjem tijelu treba pravilno štititi sredstvima za zaštitu od sunca koje na kožu treba nanijeti najmanje pola sata prije izlaganja suncu te svaka iduća dva sata. Stručnjaci također upozoravaju da djeca i odrasli na plažu idu samo ujutro i predvečer, dok u razdoblju između 10 i 16 sati uopće ne bi trebalo izlagati kožu suncu. Male bebe i djecu do treće godine života ne bismo smjeli izlagati direktnom suncu, a stariju djecu je potrebno zaštititi još i pravilnom odjećom, kapom i sunčanim naočalama. Ne valja se zavaravati niti tijekom oblačnih dana jer tada čak i do 80 posto sunčevih zraka može proći kroz oblake.
Oštećenje kože je kumulativno (“zbraja se”) i započinje već s prvim izlaganjem suncu pa zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčevog zračenja. Polazeći od činjenice da 50-80% ukupne količine ultraljubičastog zračenja dijete primi do 18. godine uzimajući u obzir produženi boravak djece na otvorenom, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka tumora kože.
Rizik nastanak malignog melanoma udvostručen
Iako većina loših posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrdila su da je izrazito važno zaštititi djecu od prekomjernog izlaganja UV zrakama, s obzirom na to da postoji povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma kože. Rizik nastanka malignog melanoma se u zadnja dva desetljeća udvostručio, a zadnjih pedeset godina se povećao za više od 20 puta. Sunčane opekline u ranom djetinjstvu i učestalo izlaganje suncu u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života (dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekline pa da se rizik nastanka melanoma kasnije tijekom života udvostruči). Melanom se sve češće javlja i u mlađim dobnim skupinama. Nezaštićeno izlaganje suncu je izrazito opasno za djecu sa svijetlom kožom, kosom i očima, djecu koja imaju tamnije madeže na koži te djecu koja u obiteljskoj anamnezi imaju zabilježenu pojavu kožnog tumora, uključujući i melanom.