Živimo u svijetu dešnjaka. Gdje god se nalazimo, na ulici, u parku, na poslu ili u kazalištu, fitness centru, okružuju nas dešnjaci. Tek rijetko vidimo osobu koja piše lijevom rukom ili njome baca loptu, uzima alat... Najčešće se začudimo njezinom umijeću i krenemo dalje svojim putem. Tek kada u našu obitelj ili među bliske prijatelje pristigne ljevak, zapitamo se kako je do toga došlo. Zašto lijevu ruku koristi češće i spretnije od desne? Je li to sam odabrao ili drugačije ne može? Radi li se o nasljednoj osobini, želji ili možda bolesti?
Sretan rasplet
Većina znanstvenika smatra da naslijeđe ima veliku ulogu, ali ne zanemaruju ni utjecaj okoline, te živčane i motoričke poremećaje. Pri tome ističu da se ljevorukost ne može uočiti odmah nakon rođenja, jer se razvija postupno s razvojem voljnih pokreta. Zbog toga roditelji ne mogu odmah znati je li dijete ljevak ili dešnjak. Tek kad dijete navrši tri godine mogu sa sigurnošću tvrditi da učestalo koristi lijevu ruku. No, ako podjednako koristi obje ruke tada je i kod starijeg djeteta teško ili gotovo nemoguće odrediti je li ljevak.
Roditelji moraju biti oprezni kada dijete mlađe od godine dana koristi samo jednu ruku, bilo da je to lijeva ili desna. Takvo ponašanje najčešće je uzrokovano ozljedom motoričkog centra na polutki mozga, na suprotnoj strani od ruke koju manje koristi. To znači, ako je oštećen motorički centar na lijevoj polutki mozga, dijete će pretežno koristiti lijevu ruku.
Ako je oštećenje manje, mozak ga može sam prevladati, bez liječenja. To je ujedno i najsretniji rasplet, jer dijete nema većih posljedica. No, iako je takvo dijete naizgled potpuno zdravo, ipak je često nespretnije i trapavije od svojih vršnjaka.
Pravi je problem kada je oštećenje mozga veliko. Tada može doći do cerebralne paralize i veće ili manje oduzetosti jedne strane tijela. Pri tome je oduzeta strana tijela suprotna onoj gdje je ozljeda u mozgu. Ta bolest nije izlječiva, pa je djetetu moguće samo poboljšati kvalitetu života i sanjiti invalidnost.
Skloniji ozljedama
Ispitivanja o živčanom oštećenju kao uzroku nastanka ljevaka, potakla je i druga istraživanja moždanih aktivnosti. Američka znanstvenica J.Levy testirala je inteligenciju 10 ljevorukih i 15 desnorukih studenata s California Institute of Tehnology. Rezultati govornog dijela testa bili su jednaki za obje grupe, ali u rješavanju vizualnih prostornih zadataka, na primjer slaganja puzzla, dešnjaci su postigli neznatno bolje rezultate.
Druga su istraživanja pak pokazala da su ljevaci kreativniji od dešnjaka. Razlog je, navodno, što ljevoruki češće koriste centre za govor u obje moždane polutke, a to potiče kreativnost.
Mada su mišljenja podijeljena, brojke govore da je među umjetnicima 20 posto više ljevorukih nego što je to uobičajeno. Pitanje je samo, kako otkriti je li to zato što su ljevoruki skloniji umjetnosti ili zato što umjetnost pogoduje pretežnom korištenju lijeve ruke?
No, jedan je podatak pouzdan – ljevaci su skloniji slučajnim ozljedama. Najvjerojatnije zbog toga što je svijet prilagođen dešnjacima.
Sklonost slučajnim ozljedama toliko je velika da je neki istraživači smatraju jednim od uzroka veće smrtnosti ljevaka. Zbog toga se, kažu, kod starijih od 80 godina može naći samo jedan posto ljevorukih. Većina drugih znanstvenika, tu razliku u postotku ljevaka kod starijih i mlađih osoba, tumači kao odraz socijalnog pritiska da lijevo nije dobro, te otud i učestaliju upotrebu desne ruke.
Takav pritisak okoline, niti desno dizajnirani svijet, ipak nisu mnogo smetali Leonardu da Vinciju, Benjaminu Franklinu i Michelangelu, koji su bili ljevoruki. Stoga, obranite svog mališana od opasnosti desnog