Velika većina nas našla se u toj situaciji – i to ne jednom. Ponavljaš djetetu da ne govori punih usta, ali kod svakog se obroka ponavlja ista priča. Kažeš svojoj djevojčici da pospremi igračke, ali ona te ignorira. Upozoravaš sina da na vrijeme pripremi školske knjige i on opet odlazi u školu bez udžbenika iz prirode. U čemu je stvar? Zašto djeca ponekad uporno ne surađuju?
Dakako, želimo da nam djeca imaju vlastitu autonomiju i znaju postaviti svoje granice, ali ponekad doista imaš osjećaj kao da govoriš nekim drugom jezikom. Ili, još gore, kao da si nešto pogriješila u odgoju pa te tvoja djeca ne slušaju- namjerno. No, je li to doista uvijek uzrok ovog, priznajemo, tako frustrirajućeg problema?
Ako je vjerovati psiholozima, razloga zbog kojih dijete ne čini ono što od njega tražimo (ili pak čini ono što ne želimo) može biti mnogo. Umirujuće je znati da, ako razumiješ razlog zašto tvoje dijete neće poslušati, možeš reagirati na pravi način – i napokon riješiti problem.
POGLEDAJ VIDEO: Kritiziranje u odgoju i riječ koju roditelji trebaju izbjegavati
Dijete se osjeća nepovezano
Dobra povezanost između roditelja i djeteta preduvjet je za suradnju. Jen Lumanlan, dječja psihologinja i autorica na Psychology Today savjetuje da svaki dan odvojimo 10 minuta za druženje s djetetom 'jedan na jedan'. Razgovarajte o nečemu što dijete zanima ili radite nešto skupa samo vas dvoje – i uskoro ćeš primijeniti pozitivan učinak takve prakse.
Dijete je udubljeno u ono što radi
Jesi li ponekad toliko fokusirana na ono što radiš da nikako ne želiš da te se prekine? I tvoje dijete može biti jednako tako udubljeno u nešto što čita, gleda ili u neku igru pa ga tvoje prekidanje i zahtjev ometaju. Iz ovog razloga ako na primjer znaš da nemaš puno vremena, mudro je odabrati za dijete neku površniju aktivnost koju će lakše ostaviti kad bude vrijeme polaska. S druge strane, kad je tvoje dijete doista potpuno okupirano igrom, ako je moguće pričekaj sa svojim zahtjevom.
Dijete te nije čulo
Djeca mogu zaista biti toliko udubljena u igru da ne doživljavaju svijet oko sebe. Pričekaj trenutak kad se možeš 'ubaciti' u igru i pripazi na kontakt očima kako bi bila sigurna da te mališan stvarno čuo.
Dijete nema koncept vremena
Osobito mlađa djeca mogu imati problem s pravim doživljavanjem vremena. Koristi vizualni prikaz poput crteža, kalendara ili sata s kazaljkama da svom djetetu pojasniš koliko vremena ima za neku aktivnost, kada trebate izaći iz kuće ili koliko ćete nešto čekati. Ne koristi fraze kao što su 'evo me za minutu' ako će ti trebati 5 minuta. Dosljednost i doslovnost će tvom djetetu pomoći da bolje razumije koncept vremena.
Dijete ne želi obaviti zadatak
Dijete možda ne želi ispuniti neki naš zahtjev iz nama nepoznatih razloga. Probaj saznati zašto se opire nekom zadatku i razmisli postoji li način da mu zadatak bude prihvatljiviji ili odaberi nešto drugo što bi mu bilo lakše prihvatljivo.
Dijete ne može zapamtiti previše uputa
Čak i ako dijete ima istu obavezu svakog dana, osobito mala djeca teško pamte zadatke za koje su dobila više uputa istovremeno. Nastoj svaki zadatak raščlaniti na jednostavne korake i ići polako.
Dijete želi raditi samo svoju omiljenu aktivnost
Interesi djeteta oblikuju njegovu ili njezinu motivaciju za izvršenje drugih obaveza. Zato ubaci aktivnosti koje vole raditi u njihovu svakodnevnu rutinu. Možeš, na primjer, reći 'hajdemo oprati zube kako bismo stigli pogledati crtić prije spavanja'. Važno je da ne koristiš rečenice koje uvjetuju 'ako-onda', nego da ih oblikuješ tako da dijete dobije osjećaj suradnje.
Dijete posluša tek kad povisiš glas
Ako dijete ne učini što od njega tražimo pa ga pitamo ponovno sve dok ne počnemo vikati na njega, takve će situacije samo poduprijeti neposlušno ponašanje i prkos. Ako dijete posluša tek kad povisiš glas, razmotri ostale ovdje navede uzroke i pronađi onaj koji se odnosi na vašu situaciju kako bi otklonila uzrok djetetova ignoriranja.
Dijete ne voli da ga se podsjeća
Nitko ne voli slušati stalno isto, a ponavljati uvijek jedno te isto jednako je zamarajuće. Ako svaki dan deset put kažeš, 'stavi tanjur u sudoper nakon jela', dijete te možda više neće čuti. Zato, probaj isti zahtjev reći na drugi način - na primjer, 'vidim da je samo tvoj tanjur još ostao na stolu'.
Dijete tvoje riječi osjeća kao osuđivanje
Kad koristimo kritiku i jezik osuđivanja dijete će možda pružati otpor jer će osjećati da se prema njemu ili njoj ponašamo bez poštovanja ili da ih posramljujemo (čak i ako to ne činimo namjerno i svjesno). Umjesto da postavljaš ultimatume tipa 'ako ne pospremiš sobu, ne idemo u igraonicu', probaj s izrazima koji uključuju međusobnu suradnju, kao što su 'soba ti je u neredu, hajdemo je pospremiti skupa da možemo što prije u igraonicu.'
Tvoje dijete ima dojam da ga ne slušaš
Ako se dijete osjeća kao da ga nitko ne čuje, niti ono neće htjeti slušati. Učinkovita komunikacija je uvijek obostrana. Uzmi si vremena za aktivno slušanje onoga što ti dijete ima za reći. Ako se dijete osjeća cijenjeno i ako se i njegovo mišljenje uzima u obzir, puno je veća vjerojatnost da ćeš dobiti isto nazad.
Ne razumiješ potrebe svoga djeteta
Dijete ponekad radi ono što ne želiš zato što ima potrebu koju nastoji ispuniti. Tako možda uporno skače po novom kauču, ali ne zato što ima potrebu skakati po namještaju, nego mu naprosto treba kretanje. Pronađite kompromis i odvedi ga da umjesto na novom kauču skače na trampolinu.
Djetetu treba više autonomije
Jedna od najčešćih potreba na koje dijete nastoji ukazati kroz neposlušno ponašanje jest potreba za autonomijom. Djeca žele moći donositi odluke i iskazivati vlastito mišljenje o stvarima koje se tiču njegova života. Dopusti svom djetetu više autonomije i vidjet ćeš kako će biti spremnije na suradnju.
