Od sredine studenog do početka siječnja gradovima 'vlada' blagdanski ugođaj. Božićna druženja, lampice i pokoji produženi vikend ljudima dobro dođe i u tom ih razdoblju oduzme blagdanska euforija. Kad nakon Sveta tri kralja polako utihnu božićne pjesme i zatvore se adventski štandovi, mnogi se počnu osjećati loše. Imaju osjećaj kao da je sve zamrlo – dani su i dalje kratki, no svi se vraćaju u svoju svakodnevicu pa su i druženja rjeđa. Mnogima se teško uhodati u radni ritam, neraspoloženi su i nikako da se natjeraju na tjelesnu aktivnost.
Nakon što smo se u prosincu 'istrošili' zbog poklona i blagdanske košarice, u siječnju nas brine i stanje na računu. Svi ti faktori utječu na tvoje raspoloženje i baš zato ti se može činiti da prvi mjesec u godini traje cijelu vječnost. No, siječanjski blues – odnosno sezonska depresija - nije ništa novo.
Iako te sezonska depresija može uhvatiti i u ranu jesen čim dani postanu kraći, ona se kod najvećeg broja ljudi javlja nakon Nove godine i popušta dolaskom proljeća. Blagdanska se svjetla ugase, jutra su hladna pa se i ljudi osjećaju tromo.
I to je sasvim normalno – u redu je ako se ovih dana ne osjećaš najbolje, no zato možeš pokušati uzeti stvar u svoje ruke i pobijediti siječanjsko sivilo.
U svoju rutinu uvedi ovih nekoliko stvari. Najvažnije je ne ignorirati dugotrajno loše raspoloženje i smanjenu produktivnost.
Ograniči vrijeme pred ekranima
Radiš li uredski posao, sigurno je da dnevno više od osam sati provedeš pred ekranom. Tijekom zime uglavnom boravimo u zatvorenim prostorima i manje smo na otvorenom što znači da nam ekrani postanu zanimacija i u slobodno vrijeme. Pa ako si već primorana na poslu biti pred ekranom, onda barem nakon radnog vremena nastoji ograničiti vrijeme koje ćeš provesti na društvenim mrežama, igricama ili gledajući seriju. Važno je ne pretjerati s odmaranjem i ljenčarenjem jer bi to moglo negativno utjecati na psihičko stanje. Također, imaš li osjećaj da si okružena negativom, pokušaj ograničiti izloženost negativnim vijestima i sadržajima koji bi te mogli dodatno uznemiriti.
Boravi na otvorenom
Jedan od razloga zašto se javlja sezonska depresija je to što smo zimi manje izloženi sunčevom svjetlu. U siječnju su dani kratki i vjerojatno imaš osjećaj da po mraku ideš na posao, ali i da se po mraku vraćaš kući. To znači da nemaš prilike upiti vitamina D i uživati u suncu. Posljedično si pospana i slabije raspoložena.
No, ne čekaj proljeće da bi stvari došle na svoje. Sigurno smo da će i u narednim danima barem jedan dan biti vedar i koliko-toliko topao pa ga nastoji što bolje iskoristiti. Umjesto vikenda pred ekranom, toplije se obuci i izađi u prirodu ili organiziraj izlet. Uz to, pauzu na poslu iskoristi za krug oko zgrade. Tako bi se mogla razbuditi i 'upiti' malo zubatog sunca. Svježi zrak mogao bi povoljno utjecati na tvoje raspoloženje.
Budi aktivna!
Najbolji način za prevenciju, ali i borbu s zimskom depresijom jest tjelesna aktivnost. U staroj izreci: U zdravom tijelu, zdrav duh zaista ima istine. Ako se ulijeniš, mogla bi biti troma i zapravo sve manje raspoložena. Ako pak prije ili nakon posla odradiš trening, prošećeš ili upišeš neku drugu aktivnost, vjerojatno ćeš se bolje osjećati. Možda i sama znaš koliko te fizička aktivnost može 'podići', posebice nakon blagdana tijekom kojih su mnogi obilnije jeli i pili. Pokušaj se zaista držati odluke da ćeš se posvetiti svom fizičkom zdravlju i da ćeš se više kretati.
Osiguraj si sedam do osam sati sna
Dobar san potreban ti je kako bi ti tijelo normalno funkcioniralo. Manjak sna rezultira lošim raspoloženjem i smanjenom produktivnošću što bi te, uz ostale faktore, moglo 'baciti' u sezonsku depresiju. Nastoji odlaziti na spavanje i buditi se u otprilike isto vrijeme te se pred spavanje kloniti ekrana jer bi ti dugotrajna izloženost mobitelu ili laptopu mogla poremetiti kvalitetu sna.
S druge strane, nije dobro prespavati pola dana jer bi ti i tada raspoloženje moglo biti narušeno. Uz to, stići ćeš manje stvari što te uvlači u krug nezadovoljstva. Zato je važno spavati ni premalo ni previše.
Nagradi se na kraju radnog dana
Možda imaš dojam da te ništa ne može podići iz mrtvih što je jasan znak da nešto trebaš promijeniti. Pokušaj si ostaviti vremena za stvari koje voliš, vikendom se 'počastiti' izletom ili toplom kupkom navečer. Da bi bila zadovoljna, važno je pronaći balans između privatnog i poslovnog – što u današnje vrijeme postaje sve teže. No, nije ni čudo da si neraspoložena kad su dani kratki i hladni, a ti imaš osjećaj da nemaš ni sekunde predaha. Zato je važno isplanirati slobodno vrijeme i ne zamarati se poslom 0-24.
Druži se
Današnji tempo života je takav da nakon posla mnogi trče svojim kućama i imaju sto briga nad glavom. Ljudi, posebice u zrelim godinama, katkada zaborave koliko je važno održavati kontakte i biti među ljudima. Naravno, naši se karakteri razlikuju pa neki vole stalno biti u društvu, dok drugi cijene samo svoje vrijeme. Važno je prepoznati kojem spektru pripadaš i povezati se s dragim ljudima. Ako si neraspoložena mogla bi žuditi za krevetom i dekom, no pokušaj porazgovarati s nekim.
Kava s dragom osobom uljepšat će ti siječanjsko sivilo.
Jedi uravnoteženo
Masna i nezdrava hrana mogla bi te učiniti tromom i neraspoloženom, posebice ako se tako hraniš već danima. Neka ti početak godine bude prilika za usvajanje nekih zdravijih rutina – unos vitamina i minerala. Nastoji izbjegavati previše šećera, zašećerenih sokova i grickalica te se radije okreni orašastim plodovima. Naravno, zdrava i uravnotežena prehrana ide ruku pod ruku s fizičkom aktivnosti.
Postavi realne ciljeve
Ovo je možda i najvažniji savjet. U prvim danima nove godine mnogi sami sebe uvjere da se moraju drastično promijeniti, skinuti kile i odjednom biti sasvim nova osoba. Budući da takvo što nije potrebno, a nije ni moguće preko noći, ljudi vrlo često ostanu razočarani i poljuljanog samopouzdanja. Imaju osjećaj da se nisu uspjeli držati svojih odluka što im, u konačnici, utječe na mentalno zdravlje. Zato je važno postaviti si realne ciljeve. Lijepo je težiti napretku i rastu, no nije se dobro uvjeriti da odjednom trebaš sto stvari.
Zdrave se navike grade s vremenom. Prema promjenama u načinu života i (samo)percepciji idi korak po korak. Uzdigneš li se u ovoj godini za jednu stepenicu, već si napravila puno. Neka te ne deprimira ne krene li sve kako si planirala.
Čuvaj svoje zdravlje – i fizičko i psihičko. I ono najvažnije: shvatiš li da je potrebno, progovori o svom stanju i potraži (stručnu) pomoć. Nije sramota.