Mogu li tjeskoba i depresija biti 'zarazne'?

Psihologinja objašnjava mogu li mentalne bolesti biti zarazne poput prehlade

Mogu li tjeskoba i depresija biti 'zarazne'?

Mnogi ljudi vjeruju kako mentalne bolesti poput tjeskobe i depresije možeš 'uhvatiti', baš kao što možeš 'uhvatiti' prehladu. Tako barem tvrde rezultati nedavnog istraživanja objavljenog u časopisu Memory & Cognition.

Naime, u istraživanju je većina sudionika bila mišljenja da nakon veće socijalne interakcije s osobom koja pati od poremećaja tjeskobe, anoreksije, pa čak i šizofrenije - isto stanje može prijeći i na tebe.



Vrlo kratko: Stručjaci tvrde kako mentalne bolesti nisu zarazne. Međutim, istina je da možemo 'pokupiti' emocije i navike ljudi s kojima provodimo puno vremena

Odnosno, ako tvoja najbolja prijateljica pati od poremećaja tjeskobe i funkcionira pod konstantnim stresom i brigom, ti bi mogla početi osjećati slične emocije. 

"Emocije su zarazne jer smo društvena bića koja reagiraju na okruženje u kojem se nalazimo", govori klinička i forenzička psihologinja Judy Ho. 

"Emocionalna zaraza je osjećaj ili izražavanje sličnih emocija poput ljudi oko sebe jer nas njihovi osjećaji vode do vjerovanja da bismo i sami trebali imati iste emocionalne reakcije."



Ipak, osjećanje sličnih tjeskobnih misli ne znači da imaš isti poremećaj tjeskobe kao i tebi bliska osoba. Mentalne bolesti ne mogu se prenositi s jedne na drugu osobu poput gripe. Mentalne bolesti puno su kompliciranije od toga:

"Smatra se da je mentalna bolest uzrokovana nizom genetskih ili bioloških i okolišnih čimbenika", objašnjava psihologinja. “Utvrđeno je da djelomično proizlazi iz naslijeđenih osobina, jer je duševna bolest češća kod osoba čiji krvni srodnici također imaju duševnu bolest. Okolni čimbenici kao što su trauma, zlostavljanje u djetinjstvu ili čak izloženost negativnim uvjetima prije rođenja također mogu biti povezani s mentalnom bolešću."

Dakle, ako si zabrinuta za razvoj duševne bolesti, bolje bi bilo pregledati obiteljsku povijest nego brinuti s kime provodiš vrijeme. "Ideja da društvene interakcije mogu povećati rizik od dijagnoze duševne bolesti vjerojatno proizlazi iz činjenice da se emocije lako mogu prenijeti s osobe na osobu", kaže Ho. "Ali emocije su prolazne i ne predstavljaju značajne duševne bolesti koje zahtijevaju liječenje."

Image

Sve što trebate znati o depresiji