Mozak se može trenirati: 7 načina da postanete fokusiraniji i mentalno oštriji

Koliko dugo možete zadržati pažnju na jednom zadatku? Prema psihologinji dr. Gloriji Mark, prosječan raspon naše pažnje pri radu na zaslonima danas je samo 47 sekundi. Usporedbe radi, 2004. godine, prije pametnih telefona i TikToka, mogli smo se fokusirati dvije i pol minute. Živimo u dobu gdje, kako je rekao nobelovac Herbert A. Simon, "bogatstvo informacija stvara siromaštvo pažnje". Ipak, dobra vijest je da fokus nije raspoloženje koje nam se dogodi ili ne dogodi. To je vještina. A svaka se vještina može istrenirati. U nastavku donosimo sedam načina kako to postići i (možda) postati pametan kao Marina iz serije "IQ 160". 

Prestanite s multitaskingom

Prvi korak prema boljem fokusu jest odustajanje od ideje multitaskinga. Ono što smatramo obavljanjem više zadataka istovremeno zapravo je brzo prebacivanje pažnje s jedne stvari na drugu. Svako takvo prebacivanje stvara kognitivno opterećenje i troši mentalne resurse. Uz to, neprestano "skakutanje" između zadataka ostavlja nas iscrpljenima i pod stresom. Rješenje je "monotasking" - potpuna posvećenost jednom zadatku. Odredite tri prioriteta za dan i svakome se posvetite zasebno.

Stvorite svoje utočište za rad

Okruženje u kojem radimo ima presudan utjecaj na našu sposobnost koncentracije. Neuredan prostor često odražava neuredan um, stoga je prvi korak raščistiti fizički i digitalni nered. Organizirajte radni stol i radnu površinu na računalu kako vas nepotrebne stvari ne bi ometale. Zanimljivo je i da boje u prostoru mogu utjecati na nas. Istraživanja su pokazala da hladniji tonovi, poput plave i zelene, poboljšavaju pažnju i kognitivne performanse u usporedbi s toplim bojama poput crvene i narančaste.

Sklonite pametni telefon

Najveći neprijatelj fokusa danas je pametni telefon. Isključite sve nepotrebne obavijesti koje vas neprestano vuku da provjerite što je novo. No, još je učinkovitije pravilo koje preporučuju stručnjaci za produktivnost: tijekom rada, telefon mora biti u drugoj prostoriji. Sama činjenica da ga ne vidite i da morate fizički ustati da biste ga dohvatili često je dovoljna da suzbije impuls za provjeravanjem i prekine besciljno skrolanje.

Radite u blokovima

Naše tijelo prirodno funkcionira u ciklusima. Takozvani ultradijurni ritmovi izmjenjuju stanja visoke budnosti i mirnija stanja otprilike svakih 90 minuta. Rad u skladu s tim ritmovima, umjesto protiv njih, donosi bolje rezultate. Planirajte rad u fokusiranim blokovima od 90 minuta do dva sata. Za početnike, izvrsna je i Pomodoro tehnika: 25 minuta potpunog fokusa, nakon čega slijedi kratka pauza.

Odmarajte se s namjerom

Ključno je kako koristimo pauze između blokova rada. Odmor mora biti jednako namjeran kao i rad. Umjesto prebacivanja na društvene mreže, što je samo druga vrsta stimulacije, dajte mozgu priliku za stvarni oporavak. Prošećite bez slušalica, sjednite na balkon i promatrajte okolinu ili jednostavno zatvorite oči i duboko dišite nekoliko minuta. Cilj je smanjiti kognitivno opterećenje, a ne samo zamijeniti jednu vrstu zaslona drugom.

Aktivirajte tijelo

Tjelesna aktivnost nije korisna samo za tijelo, već je i blagodat za mozak. Redovita tjelovježba potiče protok krvi i kisika u mozak, što izravno poboljšava kognitivne funkcije poput pamćenja i koncentracije. Ne treba vam naporan trening; i kratka šetnja ili nekoliko minuta istezanja tijekom pauze može razbistriti um i pripremiti vas za sljedeći zadatak.

Vježbajte mozak

Uz fizičku, važna je i mentalna gimnastika. Rješavanje zagonetki, igranje šaha ili učenje nove vještine, poput sviranja instrumenta ili stranog jezika, jača neuronske veze i poboljšava sposobnost dugotrajne koncentracije. Postoje brojne vježbe za mozak koje možete uklopiti u svakodnevicu. Angažiranje mozga na nov i izazovan način jedan je od najučinkovitijih načina za održavanje mentalne oštrine.

Ako dopustite mozgu neprestanu distrakciju, on gubi sposobnost da se nosi s dosadom i zadacima koji ne donose trenutnu nagradu. Vježbanje fokusa zapravo je vježbanje tolerancije na dosadu. U početku će biti neugodno. To nije znak da nešto radite krivo, već da se vaš mozak, naviknut na stalnu stimulaciju, buni protiv promjene. Izdržite tu početnu nelagodu. Počnite s malim, fokusiranim intervalima i postupno ih produžujte.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160"! Nova epizoda čeka te svakog petka na Voyo!

TIHA SNAGA

Briljantni umovi: 10 suptilnih navika inteligentnih žena koje rijetko tko primjećuje