Danas obilježavamo Međunarodni dan zagrljaja, a kolika je moć zagrljaja, shvatili smo jako dobro, ne tako davno, kada se nismo smjeli grliti. Iako sada izgleda kao ružan san, pandemija je bila itekako stvarna kao i lockdown i restrikcije koje je donijela sa sobom, a najvažnija među njima bila je zabrana fizičkog kontakta, zabrana zagrljaja.

Dječji svijet

Srce prepoznaje: Bebe razlikuju zagrljaje roditelja i nepoznatih ljudi

S tim iskustvom i sviješću koju imamo o važnosti blizine drugog ljudskog bića, čestitamo ti Dan zagrljaja i toplo savjetujemo da ga obilježiš najbolje što možeš, sa svoje dvije ruke koje ćeš nekome staviti oko vrata.

U nastavku ti otkrivamo 7 dobrobiti zagrljaja, a one se ne odnose samo na psihu. Štoviše, dobar zagrljaj može sniziti krvni tlak i usporiti otkucaje srca. A dobar je svaki zagrljaj koji je iskreni i od srca.

Grljenje potiče lučenje hormona sreće

Prema istraživanju koje je proveo Medicine Net, grljenjem se u tijelu oslobađaju hormoni zadovoljstva kao što su dopamin, serotonin i oksitocin — hormon ljubavi koji pomaže u ublažavanju stresa i jačanju zdravlja srca.

Spomenuta studija pokazala je da zagrljaj koji traje deset sekundi može pomoći tijelu da se oslobodi depresije, dok zagrljaj od 20 sekundi ublažava stres izazvan konfliktom, smanjuje krvni tlak i čuva zdravlje srca. Lučenje spomenutih hormona podiže zadovoljstvo, čini te sretnijom, opuštenijom te jača imunitet i ublažava anksioznost i simptome depresije.

Grljenje jača naše veze

"Smatra se da su fiziološke promjene koje izaziva ljudski dodir povezane s razmjenom energije u obliku elektrona", kaže za Mindbodygreen neurologinja Ilene Ruhoy. "Grljenje oslobađa oksitocin pohranjen u hipofizi, a ovaj hormon često od milja nazivamo 'hormonom ljubavi' jer nam pomaže povezati se s novorođenčadi. Taj osjećaj ljubavi, bliskosti i zajedništva razlog je zašto imamo instinkt zagrliti svoju djecu, roditelje i prijatelje kasnije u životu", objašnjava neurologinja.

Grljenje jača imunitet

Kao što smo prethodno navele, želiš li kroz zimu proći bez ijednog dana bolovanja, grli svoje bližnje. Studija iz 2014., objavljena u časopisu Psychological Science izložila zdrave odrasle osobe običnom virusu koji uzrokuje prehladu i otkrila da su oni koji su se češće grlili imali manje šanse da se razbole, a ako bi se to i dogodilo, njihovi su simptomi bili puno blaži, nego kod onih koji se nisu grlili.

"Istraživanje psihoneuroimunologije pokazuje da grljenje može povećati razinu limfocita, imunoglobulina i drugih stanica koje jačaju imunitet", objašnjava Ramlakhan. Sav taj oksitocin proizveden grljenjem podržava T-stanice, odnosno T-limfocite (tako se zovu jer nastaju u timusu), a njihova je pak zadaća održavati imunitet jakim.

Grljenje čuva srce

Redovito grljenje, odnosno općenito topli kontakt s drugim ljudskim bićem, dobro djeluje na srce i krvni tlak, osobito u stresnim situacijama. Istraživanje objavljeno u časopisu Behavioral Medicine testiralo je reakciju ispitanika koji su morali održati javni govor.

Bili su podijeljeni u dvije skupine. Jedna se pred izlazak na pozornicu deset minuta držala za ruke sa svojim partnerima, a potom grlila 20 sekundi, dok je druga čekala svoje red bez kontakta s drugima. Kod ljudi iz prve skupine, odnosno onih koji su se držali za ruke i grlili, odgovor na stresnu situaciju bio je puno bolji, nego kod onih koji to nisu činili. Tlak im je bio niži, a otkucaji srca sporiji. Inače, javni govor, odnosno nastup pred velikom skupinom ljudi, za mnoge je ljude jedan od najvećih strahova.

Grljenje čuva ljubav

Oksitocin, hormon koji se u najvećoj mjeri oslobađa tijekom orgazma, također se u tijelu luči i tijekom grljenja. Njegova sposobnost povezivanja čini zagrljaj i fizički dodir jednima od najvažnijih sastavnih dijelova ljubavne veze. mogle bismo reći da je zagrljaj ljepilo koje spaja i drži zajedno dvoje ljudi, a to čini i u doslovnom smislu. Među parovima se fizički dodir povezuje s osjećajem sigurnosti, a posebice grljenje. Topli fizički kontakt, odnosno grljenje, čini da ljudi jače dožive partnerovu prisutnost i osjećaju se sigurnije.

Zagrljaj smiruje

Osim što može ublažiti razinu tjeskobe, grljenje stvara osjećaj opuštenosti, zbog povećane razine oksitocina i serotonina (koji stvaraju osjećaj sigurnosti i povjerenja). Ako st imala težak dan, pobrini se da ga završiš u zagrljaju ili pak ti pruži zagrljaj nekome tko ga treba. Grljenje nas dokazano čini zdravijima, sretnijima i smirenijima.

Zagrljaj je jezik kojim komuniciramo

Nikad ne podcjenjuj moć neverbalne komunikacije. Ljudi mogu prenijeti puno informacija samo fizičkim dodirom, osobito nježnim dodirom poput zagrljaja. Studija objavljena u časopisu Emotion otkrila je da čak i stranci mogu prenijeti emocije poput sreće, tuge, ljutnje, straha, gađenja, zahvalnosti i suosjećanja samo putem dodira. To je prilično nevjerojatno i lijepo, zar ne?