Bilo bi idealno kad bismo kroz život koračale uz što manje stresa. No istina je da se mnogi na radnom mjestu suočavaju s visokom razinom stresa. Često ga gomilaju i ignoriraju znakove koje im šalje tijelo. Stvarnost je takva da se puno zaposlenika i zaposlenica nosi s puno posla, nerealnim očekivanjima i rokovima te prekovremenim radom. Mladi ljudi nerijetko se moraju dokazivati i silne ih obaveze "melju" dugo vremena. Imaju osjećaj da rade više nego što bi trebali, da žude za odmorom i da se nemaju kada posvetiti sebi.
S druge strane, nerijetko ignoriraju svoje potrebe zbog straha od osude ili gubitka posla. Ili pak mišljenja da je sasvim normalno toliko puno raditi. A nije – nipošto nije.
Takva rastrganost i preopterećenost sve češće rezultira "burnout" sindromom odnosno sindromom sagorijevanja na poslu. Prema dostupnim podacima, više od četvrtine zaposlenika u Sjedinjenim Državama reklo je da ponekad, često ili stalno doživljava simptome izgaranja. "Burnout" sindrom prepoznat je kao gorući problem radno aktivnog stanovništva današnjice te se isključivo odnosi na prekomjerni stres na poslu – iako isti simptomi mogu zadesiti i studente, posebice rade li uz studij.
Simptomi sagorijevanja
Ovaj je sindrom stoga kvalificirala i Svjetska zdravstvena organizacija, a odnosi se na stanje kronične emocionalne i tjelesne iscrpljenosti te na osjećaj da poslu nema kraja. Javlja se demotiviranost za posao, smanjena produktivnost te snažan osjećaj da ono što radiš nema svrhu. S druge strane, možeš imati osjećaj da se trudiš kao i prije, no da ti ide lošije, to jest sporije.
Dakle, možemo izdvojiti tri glavna simptoma sagorijevanja na poslu:
- osjećaj smanjene energije i stalne iscrpljenosti
- pojačano mentalno distanciranje od posla ili vrlo negativni i cinični osjećaji spram samog posla
- smanjena radna učinkovitost
"Burnout" ostavlja snažne posljedice pa se može javiti i nesanica (što pogoršava situaciju), glavobolja, napetost mišića, ali i probavne tegobe. Osim od radnog tima, osoba bi se uoči i tijekom "burnouta" mogla distancirati od obitelji i prijatelja koji bi se istovremeno mogli žaliti na tvoju razdražljivost i neprisutnost.
Treba imati na umu da sindrom sagorijevanja nije prisutan samo kod ljudi na rukovodećim pozicijama nego može dostići ljude raznih dobi i profila. Ono što je najgore jest ignoriranje preopterećenosti. Ljudi si, naime, teško priznaju da su na rubu i idu do krajnjih granica. Istovremeno, na poslu su su sve manje entuzijastični, često i ogorčeni te stalno iscrpljeni cijelim bićem.
Trebalo bi biti potpuno drugačije. Trebali bismo misliti na sebe i ne riskirati svoje mentalno zdravlje. Od početka bi trebalo pronaći balans između privatnog i poslovnog, ne ugađati svim zahtjevima i znati da imaš pravo na slobodno vrijeme, hobije i ljude koje voliš.
Što kad je 'burnout' blizu?
Osjećaš li da si blizu burnouta, trebala bi zastati i ispitati što te dovodi do iscrpljenosti. Radiš li prekovremeno, vikendima i blagdanima? Svoj i tuđi posao? Kako kolektiv gleda na tvoje napore i imaš li podršku? Kako posao utječe na tvoj privatni život? Nema točnih i netočnih odgovora, no doista je bitno pokušati identificirati uzrok problema. Nema veze ako to ne uspiješ sama – dobro je potražiti stručnu pomoć u vidu psihoterapije.
Osim što treba postaviti granice i obraniti mentalnu dobrobit, na radnom mjestu mogla bi biti primjer kolegama. Pokaži da vjeruješ da ljudi trebaju raditi, ali i da imaju pravo na slobodno vrijeme. Ako radiš prekovremeno ili svaki vikend, zapravo daješ loš primjer. Motiviraj ljude oko sebe na pozitivne promjene. Ne bi trebao biti problem reći, odnosno zahtjevati slobodne dane kako bi u ostatku radnog tjedna postigla maksimum i balans.
Misli na sebe
Uz to, za prevenciju sindroma sagorijevanja dobro se okrenuti prirodi, hobijima, jogi i radu na sebi – onome što voliš. Akumulirani stres može doista biti poguban, a 'burnout' se može spriječiti reagiraš li na vrijeme. Drugim riječima, problem ne treba ignorirati nego otvoreno treba priznati da ti je svega 'preko glave' i da ideš iznad granica. Bez stida razgovaraj s nekim ili uz stručnjaka pronađi alate za borbu sa stresom i radnim okruženjem. Dok nije prekasno.
Možda neće biti loše potražiti novi posao.
Dogodi li se, burnout može dovesti do niza drugih fizičkih i mentalnih komplikacija. A nijedan posao nije vrijedan takvog rizika. Radno mjesto nije vrijedno riskiranja i narušenog zdravlja. I to treba reći jasno i glasno. Stoga slušaj tijelo.
POGLEDAJ VIDEO: KAKO BITI SRETAN?