S dolaskom zime, mnogi od nas osjećaju promjenu u raspoloženju. Dani su kraći, sunčeve svjetlosti je manje, a hladnoća nas često tjera da više vremena provodimo u zatvorenom. Ta melankolija, poznata kao "zimski blues", za većinu je prolazno stanje. Međutim, za neke ljude, ove sezonske promjene mogu potaknuti ozbiljnije stanje poznato kao sezonski afektivni poremećaj, vrstu depresije koja zahtijeva pažnju i, nerijetko, stručnu pomoć. Razumijevanje razlike između prolazne sjete i kliničkog stanja ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja tijekom najmračnijih mjeseci u godini.

Depresija u siječnju i mit o "najdepresivnijem danu"

Iako depresija u siječnju nije formalna medicinska dijagnoza, mnogi ljudi upravo u ovom mjesecu osjećaju vrhunac zimskog neraspoloženja. Prošli su blagdani, novogodišnje odluke već su na kušnji, a proljeće se čini daleko. U javnosti se često spominje i "Blue Monday", treći ponedjeljak u siječnju, kao navodno najdepresivniji dan u godini. Iako je riječ o marketinškom konceptu bez znanstvene osnove, on pogađa bit općeg osjećaja koji vlada u ovom razdoblju: kombinaciju financijskog pritiska nakon blagdana, lošeg vremena i niske motivacije. Taj osjećaj kolektivnog umora i bezvoljnosti savršeno opisuje iskustvo zimskog bluesa.

Pexels

Što je zimska depresija?

Ono što kolokvijalno nazivamo zimska depresija u medicini je poznato kao sezonski afektivni poremećaj (SAP). Riječ je o podvrsti velikog depresivnog poremećaja koji se javlja u ponavljajućem sezonskom obrascu. Najčešće počinje u kasnu jesen i traje tijekom zimskih mjeseci, a simptomi se povlače s dolaskom proljeća i ljeta. Znanstvenici vjeruju da je glavni okidač smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti. Nedostatak svjetla može poremetiti naš unutarnji biološki sat (cirkadijalni ritam) i utjecati na razinu ključnih kemikalija u mozgu. Smatra se da dolazi do smanjenja serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje, te povećanja melatonina, hormona koji potiče pospanost. Zbog toga je zimska depresija češća u zemljama na sjevernim geografskim širinama, poput Skandinavije ili Aljaske, gdje zimi dani traju iznimno kratko.

Ključni simptomi depresije na koje treba obratiti pozornost

Važno je razlikovati blagu zimsku tugu od kliničke depresije. Dok se zimski blues očituje kao manjak energije i blaga potištenost, sezonska depresija donosi znatno ozbiljnije simptome koji ometaju svakodnevno funkcioniranje. Da bi se postavila dijagnoza, potrebno je da se epizode javljaju najmanje dvije uzastopne godine u istom razdoblju, s potpunim povlačenjem simptoma izvan te sezone. Opći simptomi depresije uključuju trajan osjećaj tuge, tjeskobe ili "praznine", gubitak interesa za aktivnosti u kojima ste prije uživali, osjećaj beznađa, krivnje i bezvrijednosti te poteškoće s koncentracijom. Međutim, zimska depresija ima i neke specifične karakteristike. Ljudi koji pate od nje često osjećaju pretjeranu potrebu za snom (hipersomnija), pojačan apetit s izraženom željom za ugljikohidratima, što dovodi do debljanja, te socijalno povlačenje koje se opisuje kao osjećaj "hibernacije".

Pexels

Liječenje i strategije samopomoći

Srećom, sezonska depresija je izlječiva. Liječenje ovisi o težini simptoma, a najčešće uključuje kombinaciju nekoliko pristupa. Jedna od najučinkovitijih metoda je svjetlosna terapija, koja podrazumijeva svakodnevno izlaganje posebnoj lampi jakog intenziteta (oko 10.000 luksa) kako bi se nadoknadio nedostatak prirodne svjetlosti. Psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralna terapija, može pomoći pojedincima da prepoznaju i promijene negativne obrasce razmišljanja i ponašanja vezane uz zimu. U težim slučajevima, liječnik može propisati antidepresive. Osim stručne pomoći, postoje i koraci koje možete sami poduzeti: provodite što više vremena na otvorenom tijekom dana, čak i kad je oblačno. Redovita tjelovježba dokazano podiže raspoloženje, a uravnotežena prehrana bogata vitaminom D može ublažiti simptome. Održavanje socijalnih kontakata i planiranje aktivnosti kojima se veselite također pomaže u borbi protiv osjećaja izolacije.

Osjećati se potišteno tijekom zime nije neuobičajeno, no važno je prepoznati kada ti osjećaji prerastu u nešto više. Ako simptomi traju tjednima i značajno utječu na vaš život, nemojte se ustručavati potražiti pomoć. Razgovor s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje prvi je korak prema oporavku. Prihvaćanje pomoći nije znak slabosti, već snage i odlučnosti da si osigurate kvalitetniji život, bez obzira na godišnje doba.