Svijetom su oduvijek vladali muškarci, ne zato što su svi do jednog zaslužili svoju poziciju nego zato što su žene godinama omalovažavane i smatrane slabijima. No kroz povijest se pojavilo nekoliko snažnih žena koje su tomu odlučile stati na kraj. Jedna od njih je Ruth Bader Ginsburg, feministička sutkinja američkog Vrhovnog suda.
Joan Ruth Bader Ginsburg rođena je 15. ožujka 1933. u New Yorku. Roditelji su joj bili ukrajinskog i poljskog porijekla, a prije Ruth imali su jednu kći koja je umrla sa samo šest godina. Njezina majka Celia puno je pažnje posvetila edukaciji Ruth jer je upravo ona bila zakinuta za školovanje u mladosti. Iako je bila odlična učenica, Celia nije nastavila školovanje nakon srednje škole jer su njezini roditelji odlučili na fakultet poslati sina, a ne nju. Tako je gotovo svakodnevno mladu Ruth vodila u knjižnicu gdje bi satima čitale.
Ruth je bila iznimno dobra učenica zbog čega je njezina majka bila jako ponosna. No njihov idiličan odnos ubrzo je prekinula teška bolest zbog koje je Celia umrla dok je Ruth još bila u srednjoj školi. Nakon srednje škole upisala se na sveučilište Cornell na kojem je upoznala mladog Martin D. Ginsburg. Bader je fakultet završila kao najuspješnija studentica na godini i odmah nakon toga se udala za Martina.
Iako se tijekom fakultet uglavnom fokusirala na povijest umjetnosti, Ruth je svoj pravi životni poziv pronašla kada je upisala pravo na Harvardu. Tamo je bila jedna od devet žena koje su studirale među 500 muškaraca. Dekan fakulteta nije bio zadovoljan ženama na fakultetu te ih je jednom prilikom sve pozvao na večeru i otvoreno pitao zašto su se upisale na fakultet i uzele mjesto muškarcima. Tu je Ruth počela razvijati sve veću svijest o nepovoljnom položaju žena u poslovnom svijetu.
Nakon što je njezin suprug dobio posao kao odvjetnik u New Yorku, Ruth je zamolila dekana Harvarda da posljednju godinu fakulteta završi na Sveučilištu Columbia, no on joj je taj zahtjev odbio. Ruth nije odustala te se ispisala s Harvarda i upisala studij na Columbiji gdje ga je i završila kao jedna od dva najuspješnija studenta godine. Iako je bila odlična studentica, imala je problema s pronalaskom posla zbog toga što je žena, ali i majka. Ona je, naime, u međuvremenu, rodila kći Jane.
U pronalasku prvog posla pomogao joj je profesor s fakulteta koji je nakon mnogih molbi osigurao Ruth mjesto pripravnika na sudu u New Yorku. Tamo je Ruth pokazala svoje veliko znanje, ali i istraživačke sposobnosti. Njezino istraživanje švedskog zakona objavljeno je u knjizi 1965. godine. Nakon pripravničkog posla Ruth je dobila posao u Rutgers pravnoj školi. Dekan škole zamolio ju je da prihvati vrlo nisku plaću zbog činjenice da je njezin suprug zarađivao mnogo novca. Ruth je unatoč ovoj besmislici posao prihvatila.
Problemi su nastali kada je Ruth ostala trudna s drugim djetetom, sinom Jamesom. Trudnoću je panično skrivala tako što je nosila široku odjeću jer se bojala da će zbog toga ostati bez posla. No unatoč trudnoći, Ruth je posao zadržala i napokon se mogla opustiti i raditi bez straha. Njezina borba za ženska prava službeno je započela je 1970. kada je pokrenula raspravu o ženskoj slobodi. Godinu dana kasnije objavila je dva rada na tu temu i pokazala koliko su prava žena u Americi narušena u odnosu na muškarce.
Godinama je njezina borba postala sve snažnija, a to ju je dovelo do toga da napiše pravni priručnik o ravnopravnosti spolova, a kasnije dobije i posao profesorice na Columbiji. Nekoliko puta se našla i pred vrhovnim sudom gdje je pobijedila u pet od šest parnica. Početkom 80-ih Ruth je postala sutkinja na žalbenom sudu gdje je stekla ugled vrlo pragmatične i liberalne sutkinje koja je posebnu pažnju obraćala na detalje koji su drugima promakli.
Važan trenutak u njezinoj karijeri dogodio se 14. lipnja 1993. godine kada ju je predsjednik Clinton nominirao za sutkinju Vrhovnog suda. Njezina kandidatura oduševila je mnoge i poziciju je dobila omjerom glasova 96-3. Među njezinim najranijim slučajevima bio je onaj 'Sjedinjene Države protiv Virginije' u kojem je promijenila pravilo da se u vojni institut Virginia mogu prijaviti samo muškarci.
Bio je to samo jedan od mnogih presedana koje je napravila za žene. Bila je vrlo otvorena oko svojih stavova i nikada nije imala dlaku na jeziku. Podržala je i legalizaciju istospolnih brakova, a poseban trn u oku bio joj je predsjednik Trump. Nažalost, Ruth nije doživjela njegovu smjenu jer je nakon duge borbe s rakom gušterače preminula prošle godine u 88. godini života.
Ruth ćemo pamtiti kao ikonu feminizma i borbe za jednakost, kako za žene tako i za ostale potlačene manjine.