Tko su osobe za „odnose s javnošću“, što radi odjel za „odnose s javnošću“, kako rade, kome one služe? Osnovna definicija „odnosa s javnošću“ je oblikovanje i održavanje pozitivnog imidža tvrtke, organizacije ili individualne osobe u očima klijentove raznolike publike. Naravno, publika određenog klijenta ovisi o prirodi posla s kojom se bavi. Publika klijenta mogu biti njegovi klijenti, potencijalni klijenti, glasači, članovi lokalne zajednice, mediji, studenti, roditelji, grupe obožavatelja... Lista je beskrajna.
Uspjeh odnosa s javnošću ovisi o dubokom razumijevanju interesa i zabrinutosti svakog pojedinca koji čini publiku, te znanju kako pozitivno utjecati na interese i zabrinutost, koristeći vrlo moćno „oružje“, a to su mediji. U mnogim slučajevima, zadatak odnosa s javnošću je pisanje i slanje „objava za medije“, koji su ciljano poslani određenim medijima radi objave.
No, u današnje dinamično vrijeme, posao osobe koja se bavi odnosima s javnošću nije samo tipkanje i slanje tih objave, ona je „lice“ svojeg klijenta – pojavljuju se kao lice na TV ekranima koje zastupa svojeg klijenta, kao osoba koja oblikuje mišljenje zajednice, uspostavlja kontakt sa sadašnjim i potencijalnim klijentima, odgovara na sva postavljena pitanja pred svojom publikom i svekolikom javnošću.
Poznavanje medija
Osoba za odnose s javnošću je profesionalac koja radi na održavanju i povećavanju besplatnog publiciteta svojeg klijenta. Kao što smo već istaknuli, osoba za odnose s javnošću najčešće radi na način da medijima ili direktno novinarima piše i šalje objave za medije, koje sadrže pozitivne i ono što je najvažnije istinite informacije i priču o svojem klijentu.
Novine, radio, televizija i internet uvijek traže nove informacije i ideje za priče, pogotovo ako se radi o interesu šire javnosti. Zbog toga osoba za odnose s javnošću mora osmisliti novu privlačnu priču o svojem klijentu ili pak o proizvodu i usluzi koju nudi njegov klijent. Cilj je naravno ispunjavanje interesa novinara za novom pričom, da se prilikom toga promovira klijentov imidž u očima javnosti.
Zbog toga, osobe za odnose s javnošću provode mnogo vremena u razvijanju dobrih odnosa s medijima i pojedinim novinarima, te drugim članovima medija. Istražuje koji mediji i koji novinari pišu o području koje se tiče njegovog klijenta. Nije neobično da osoba za odnose s javnošću kontaktira određenog novinara ili medij kako bi saznao više kakve priče traže novinari, koje im je specifično područje interesa, na koji način prikupljaju informacije i u kojoj mjeri obrađuju i objavljuju priče i objave za medije.
Plasiranje priče
Prilikom pripremanja određenih promotivnih kampanja, odjel za odnose s javnošću priprema određene promotivne materijale od svojeg klijenta, koje sadrže mnoge korisne informacije za novinare, od osnovnih podataka o klijentu, važnih podataka u vezi poslovanja, aktivnosti klijenata, njegovim uspjesima, prednostima i sve što je potrebno za lakše razumijevanje što vaš klijent radi. Ti promotivni materijali najčešće se dijele prije promotivnih kampanja i konferencija na novinare, tako da novinari na temelju dobivenih podataka mogu postaviti određena potpitanja koja su od njihovog interesa.
Naravno, konferencija za novinare koju organizira osoba za odnose s javnošću mora imati svoju svrhu, na njoj mora dati određene informacije koje novinari žele, inače sama po sebi konferencija nema smisla. U tom slučaju novinari neće niti doći, a ako i dođu i ne dobe informaciju po koju su došli, riskira se negativna, nepotpuna ili pak kriva objava u medijima, koja će samo štetiti imidžu klijenta, a što znači da je učinjeno više štete nego koristi.
Ako pak osoba za odnose s javnošću odradi posao kako treba, novinari će se međusobno natjecati da dobiju što bolju i zanimljiviju informaciju o vašem klijentu, pa se pravilnim odgovorima i reagiranjem na određena pitanja može dobiti vrlo pozitivna objava u medijima.
Krizno komuniciranje
Odavno je poznata uzrečica „Svaki publicitet je dobar publicitet“, no realnost je ipak nešto drugačija, jer negativna objava u medijima o klijentu može biti uzrok propasti dobro uhodanog posla, tvrtke, političke kampanje i sl. Ako i kada se to dogodi, za to postoje stručnjaci za odnose s javnošću koji se upravo bave kriznim komuniciranjem, koji će znati na koji način i kada reagirati kako bi ublažili posljedice priče koja je izašla u javnost.
Zbog čega za krizno komuniciranje posebni stručnjaci? Oni su obrazovani i obučeni, te znaju što i na koji način reagirati u određenim situacijama, te svojom analizom gdje je došlo do greške ili propusta, te što je dovelo do te situacije, pokušati spasiti imidž klijenta i pokušati ponovno natrag pridobiti naklonost javnosti, što je vrlo težak i dugotrajan zadatak.
Odnosi s javnošću danas su se u razvijenijim zemljama razvili u pravu znanost komuniciranja, ali i manipuliranja s javnošću, čije se pozitivne ali i negativne posljedice osjećaju u cijelom svijetu.
Danas, u velikim tvrtkama postoje cijeli odjeli osoba za odnose s javnošću koji koordiniraju informacijama o tvrtki, slavne osobe imaju zaposlene osobe koje se brinu za njihov imidž u javnosti, političari i političke stranke, također danas svoje pobjede i poraze na izborima mogu „zahvaliti“ osobama za odnose s javnošću.
(vam)
Foto: © MacX - Fotolia.com
© moshimochi - Fotolia.com