Tvrtka Biovega, pionir zelenog gospodarstva te hrvatski lider u distribuciji ekoloških proizvoda povodom 20 obljetnice svog rada, organizirala je poslovnu konferenciju pod nazivom: Razvoj ekološkog poslovanja u Hrvatskoj: od vizije do stvarnosti. Na događanju su, uz poslovne partnere i ekološke proizvođače sudjelovali i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva poljoprivrede, koji su, uz Ministarstvo gospodarstva dali podršku događanju te istaknuli Biovegu kao važan i relevantan čimbenik u razvoju ekoposlovanja u Hrvatskoj. Na konferenciji je po prvi puta predstavljen Nacrt nove uredbe Ministarstva poljoprivrede koji se odnosi na ekološku poljoprivredu te je održana vrlo interesantna panel diskusija koja se dotakla i teme subvencija u poljoprivredi.
Na konferenciji su bila i dva strana gosta: g. Christiana Brawenz, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu republike Austrije, te glavni gost, g. Bernward Geiera, dugogodišnjeg predsjednika krovne svjetske udruge za organski pokret IFOAM.
Povod dolaska g. Geiera je nominacija Biovege za prestižno priznanje u svijetu ekološkog poslovanja One World Award, kojeg u suradnji dodjeljuju IFOAM i tvrtka Rapunzel, a koja nagrađuje iznimna dostignuća na području ekoposlovanja i ekopoljoprivrede diljem Svijeta.
Cilj događanja bio je dati pregled kretanja na domaćem tržištu ekoproizvoda, primjere izazova s kojima se svi njegovi dionici, od ekoproizvođača do distributera nose te istaknuti potencijale i viziju budućnosti ove posebne tržišne niše koja se u nas intenzivno razvija zadnjih dvadesetak godina. Putem izlaganja domaćih i stranih stručnjaka te panel diskusijom istaknuti su potencijali održivog poduzetništva i razvoja hrvatskog gospodarstva u segmentu ekološkog poslovanja.
Direktori Biovege, Jadranka Boban Pejić i Zlatko Pejić publici su se obratili govoreći o izazovima s kojima su se susretali svih ovih godina te velikom entuzijazmu i strasti s kojima su zapravo spojili svoju životnu misiju i posao te kojeg još uvijek, i nakon 20 godina rade sa zadovoljstvom uz isticanje zaposlenika kao svojih partnera, a ne djelatnika.
Direktorica istraživanja agencije GFK, Tatjana Rajković, predstavila je vrlo interesantne podatke koji ističu da 15% Hrvatskih ispitanika povremeno kupuje eko proizvode te da je za 19% ispitanika važna zaštita okoliša. Ovime se Hrvati pridružuju svjetskim trendovima koji govore da je važnost zaštite okoliša među TOP 5 područja koja brinu građane svijeta, bez obzira na ekonomsku krizu. Relativno visoka svijest građana RH o potrebi zaštite okoliša iskazana je i kroz njihovo očekivanje većeg angažmana Vlade u rješavanju pitanja zaštite okoliša i uređenje regulative, a tek potom kompanija.
Gospodin Brawenz, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Austrijskom Veleposlanstvu istaknuo je da je u Austriji ukupno 16% poljoprivrednih gospodarstava ekološko (22.000 ) te da je čak 20% poljoprivredne površine ekološko, što znači da je svako peto imanje ekološko.
Gđa. Darija Musulin, voditeljica odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede istakla je da je Zakonodavstvo EU složeno i povlači puno administracije što predstavlja problem za male poljoprivrednike.
Razmišlja se i o tome da se poslovni subjekti niskog rizika ne podvrgavaju kontrolama svake godine ili da one budu u smanjenom obimu dok bi subjekti visokog rizika bili češće kontrolirani. Isto tako uvodi se uskoro grupna certifikacija za imanja manja od 5 ha – što predstavlja prednost za male proizvođače. Što se tiče uvođenja novih proizvoda – pivo i jaka alkoholna pića bit će moguće uvesti pod uvjetom da je etilni alkohol koji se koristi isključivo poljoprivrednog porijekla.
Glavne odrednice nove odredbe
Uvođenje novih proizvoda: pivo, jaka alkoholna pića, pod uvjetom da je etilni alkohol koji se upotrebljava za proizvodnju jakih alkoholnih pića isključivo poljoprivrednog podrijetla, morska sol, eterična ulja
Ukidanje izuzeća osim u slučaju elementarnih nepogoda (sjeme mora biti iz ekološke proizvodnje, prijelazni period).
U prijelaznom razdoblju može biti paralelna proizvodnja zatim se cijelo gospodarstvo mora uključiti u ekološku proizvodnju.
Uvodi se grupna certifikacija za mala poljoprivredna gospodarstva do 5 ha.
Stručna kontrola temelji se na riziku, sprječavanju prijevara tako da subjekti niskog rizika ne moraju biti podvrgnuti kontrolama svake godine i/ili mogu biti podvrgnuti smanjenim godišnjim kontrolama, dok bi subjekti visokog rizika bili češće cilj.
Radi bolje slijedivosti i sprečavanja prijevara subjekte ne smiju za istu skupinu proizvoda u različitim fazama ekološke proizvodnje kontrolirati različita kontrolna tijela.
Može se dogoditi da poljoprivrednici ne smiju svoje proizvode staviti na tržište kao ekološke zbog nenamjerne prisutnosti neodobrenih proizvoda ili tvari. Komisija može ovlastiti države članice za dodjelu nacionalnih plaćanja kako bi se nadoknadili gubici nastali u takvim slučajevima. Uz to, države članice mogu koristiti instrumente Zajedničke poljoprivredne politike kako bi se u cijelosti ili djelomično pokrili takvi gubici.
Izmjene uvoznog režim: osim priznavanja trećih zemalja u svrhu ekvivalentnosti, Europska unija priznaje u svrhu ekvivalentnosti ili sukladnosti i kontrolna tijela koja su aktivna u trećim zemljama. Postupno se prelazi na sustav istovjetnosti. Prethodni sustav pojedinačnih odobrenja koje je država članica dodjeljivala za svaku pošiljku se ukida.
Prijedlog Uredbe trebao bi stupiti na snagu 2017. godine.
Ana Marušić Lisac, direktorica Biotehnicon poduzetničkog centra predstavila je postavke ekološke proizvodnje, razvoj nacionalne regulative, kao i usklađenja hrvatske regulative s pravnm stečevinom EU. Certifikacijom proizvoda i njihovom komunikacijom na tržištu kao ekoloških, stječe se bolji ugled i povjerenje potrošača. Certifikati u tom smislu potrošaču pružaju dokaz kvalitete, odnosno sigurnost u proizvod.
O fascinantnom svijetu organske poljoprivrede govorio je dugogodišnji predsjednik IFOAM-a koji je trenutačno predsjednik žirija One World Award, Bernward Geier te istaknuo da diljem Svijeta postoje mnoge organske farme koje nisu certificirane, istaknuo je svjetski promet u ekološkom poslovanju koji iznosi više od 60 milijardi američkih dolara. Napominje da čak 56% Amerikanaca vjeruje da je ekološka hrana zdravija, u Danskoj su najtraženiji ekološko povrće i mlijeko, a tamo je udio ekopovršina 8%. Zanimljivo je istaknuti da se u Njemačkoj dnevno konzumira više od 30% kruha organske kvalitete, a organska dječja hrana zauzima čak 90% udjela na tržištu Njemačke.
Gospodin Geier se osvrnuo na važnost izbjegavanja GMO-a te ističe da termin genetski modificirani zapravo nije ispravan – radi se o genetskoj manipulaciji. Naime industrija želi kontrolirati zbog ogromnog profita tržište, a tu su važni voda i sjeme. Problem je što se tako uništava ono što priroda stvara i važno je ljudima približiti ekološku hranu jer je budućnost u „healthy businessu“.
