Svijet više nego ikad treba inovativnost i znanstvena rješenja, a jedan od programa koji podupire takav stav je i Nacionalni programa stipendiranja „Za žene u znanosti“ koji se provodi u organizaciji L'Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture već četrnaestu godinu zaredom, a potiče izvrsnost mladih hrvatskih znanstvenica u razvoju znanosti. Tako je i ove godine Izborno povjerenstvo odabralo četiri talentirane znanstvenice iz područja prirodnih znanosti. Jedna od njih je Lidija Kanižaj s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, 30-godišnja znanstvenica iz Virovitice koju je još u osnovnoj školi zanimalo od čega je načinjen i kako izgleda taj sićušni svijet oko nas. Danas je Lidija jedna od mladih nada hrvatske znanosti, a ova vedra i simpatična žena radi na važnim istraživanjima koja bi mogla omogućiti da dođemo do rješavanja svjetske energetske krize i zaštite okoliša.
Lidijino područje djelovanja je kemija, a u razgovoru mi je otkrila sve o svojem znanstvenom radu za koji je primila stipendiju, ali i kako društvo u Hrvatskoj gleda na žene znanstvenice.
'Od malih nogu sam znala da se želim baviti kemijom'
Završila je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, a doktorski studij je upisala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Kako sama kaže, njezin se životni put nekako posložio u smjeru znanosti. "Sjećam se da sam se još kao osnovnoškolka pitala kako je sve i od čega načinjeno, kako sve izgleda na razini atoma i uvijek me fascinirao taj sićušni svijet. No, prva se ozbiljnija želja da se bavim znanošću javila u trećem razredu gimnazije kada smo imali organizirani posjet Institutu Ruđer Bošković na kojem danas radim."
Bio je to prvi od danas svakodnevnih posjeta Institutu Ruđer Bošković. Lidija se bavi znanstvenim područjem anorganske i strukturne kemije u sklopu koje istražuje nove materijale budućnosti, prvenstveno njihovu strukturu, a onda posljedično i njihova zanimljiva svojstava. "Osnovni cilj mojih istraživanja je pripraviti strukturno raznolike spojeve zanimljivih magnetskih svojstava koji bi se u budućnosti mogli koristiti kao različiti senzori ili elektronički podesivi magnetski uređaji, odnosno žele se dobiti novi funkcionalni materijali zanimljivih fizikalnih svojstava (mehaničkih, magnetskih, električnih, optičkih). Također, priređene spojeve koristim za dobivanje (nano)kristalnih mješovitih metalnih oksida s naprednim fotokatalitičkim, magnetskim ili električnim svojstvima. Ovakvi bi se pak materijali mogli koristiti za dobivanje vodika tzv. cijepanjem vode na vodik i kisik pod utjecajem svjetla, što se smatra jednim od najboljih smjerova u rješavanju problema energetske krize i zaštite okoliša."
Prema podacima objavljenim u statističkom izvješću Europske komisije She Figures 2018. u Europskoj uniji samo je jedna trećina žena istraživačica. Iako su u većini zemalja EU žene rjeđe od muškaraca zaposlene kao znanstvenice ili istraživačice, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima su te razlike manje od 0,5 posto. Pitala sam Lidiju što misli o tim podacima i je li se ona susrela s diskriminacijom samo zato što je žena znanstvenica.
'Nisam stekla dojam da je teško biti žena u znanosti'
"Smatram da je danas omjer žena i muškaraca u znanosti puno bolji nego prije. Kada govorimo o postocima, primjerice, na Institutu Ruđer Bošković 58 % čine žene znanstvenice što je iznad hrvatskog, europskog i svjetskog prosjeka i to je lijep primjer znanstvene institucije čijoj uspješnosti gotovo jednako doprinose kolege znanstvenici i kolegice znanstvenice. Mislim da u svijetu znanosti spol više ne igra bitnu ulogu i da se situacija promijenila na bolje po tom pitanju."
Ipak, Lidija naglašava da je biti znanstvenica zanimanje koje zahtijeva neke žrtve, posebno kada je žena majka male djece, iako čak i u takvim slučajevima zna jako puno lijepih primjere iz vlastite okoline. "Svjedok sam kako uspješne znanstvenice uspijevaju istovremeno biti i uspješne majke. Uz dobru organizaciju, puno volje i ljubavi, malo žrtve i podrške obitelji, mislim da se sve može."
U ovo vrijeme pandemije koronavirusa još je više došlo do izražaja koliko je znanost općenito važna za društvo i Lidija smatra da se znanstvenici i znanstvenice, neovisno o spolu, još više cijene. "Upravo se u ovom kriznom vremenu vidi koliko je važno kontinuirano ulagati u znanost jer nas ona može bolje pripremiti na krizne situacije poput ove i može nam pomoći da preveniramo i brže reagiramo na slične situacije u budućnosti."
Inozemno usavršavanje, ali i povratak u Hrvatsku
Lidija trenutno radi na svojoj disertaciji koja je nastavak istraživanja njezine znanstvene grupe u sklopu projekta koji istražuje nove materijale budućnosti. A koji su joj planovi za budućnost? "Planovi za budućnost, naravno, uključuju znanost, a to podrazumijeva i inozemno stručno usavršavanje u trajanju od barem godinu dana. No, tamo ne misli ostati. "Nakon toga bih voljela nastaviti svoju karijeru u Lijepoj našoj." Mi se iskreno nadamo da će tako i biti i da će se ova mlada nada hrvatske znanosti vratiti u Hrvatsku.
'Žrtva, trud i rad uvijek će se isplatiti'
Lidija je svojim radom i trudom postigla zavidne rezultate, a takva je i njezina poruka za sve nas - svaka žrtva i rad se isplate i upornošću i strpljivošću, prije svega prema samima sebi, puno toga možemo postići. "Sve što uložite u izgradnju sebe, to će vam se prije ili kasnije na neki način vratiti, nekada i puno bolje od onog što ste same očekivale. Ustrajte i hrabro krenite prema ostvarenju onoga za što prepoznajete da bi mogao biti vaš životni poziv, bez obzira o kojem se području radi. U konačnici - nekada svoj poziv otkrijemo tek kada krenemo koračati nekim putem."