Možda o sebi mislite kako ste tip osobe koju nije lako nasamariti. Ipak, razmislite ponovno. Istina je da ste možda žrtva prevare svaki put kad posjetite neku od lokalnih trgovina. Vrijeme je da tome stanete na kraj a mi vam otkrivamo o čemu je riječ.
Predstavljamo vam šest stvari koje zapravo nisu onakve kao što izgledaju, a ono što često piše na ambalaži samo je varka kojom vas industrija želi namamiti da kupite određeni proizvod.
1. Proizvodi s cjelovitim žitaricama
Prednosti cjelovitih namirnica su izuzetno mnogobrojne. Ipak, problem je u tome što ono što nam prodaju na policama trgovina zapravo nisu cjelovite namirnice. Osnovna definicija cjelovitog zrna je zrno koje sadrži sljedeće tri komponente netaknute: mekinje, klice i endospermu. No kad proizvođači izvade mekinje i klice iz tih namirnica tada se gube većina njihovih prednosti i tada više nije riječ o cjelovitom zrnu. Rafinirane žitarice povećavaju rizik od mnogih bolesti. Ako za neki proizvod piše da sadrži integralne žitarice to ne znači da su sve žitarice od kojih se proizvod sastoji cjelovite. To je samo trik kojim vas prodavači nastoje privući i natjerati da mislite kako jedete zdravo.
Kako biste izbjegli ovu zamku, birajte samo onaj kruh, tjesteninu i krekere na kojima piše da su 100 posto od integralnog brašna. Također, što manje sastojaka čudnog imena neka namirnica sadrži, to je zdravija za vas. Sljedeći put kad budete kupovali proizvod na kojem piše 'od integralnog brašna' prije kupnje dobro proučite njegov sastav.
2. Tamna čokolada
Tko ne voli tamnu čokoladu? Osobito otkako su istraživanja pokazala koliko je ona zapravo zdrava za naš organizam. Navodno da smanjuje i rizik od srčanog i moždanog udara. Takva je vijest obradovala proizvođače čokolade čije su zarade naglo porasle. Ovo izgleda kao win-win situacija, no ipak promotrimo malo detaljnije cijelu stvar. Vratimo se istraživanjima. Prema studijima, samo čokolada čiji je udio kakaa 70 posto ili više je dobra za naše zdravlje. Ipak, pod oznakom 'tamna čokolada' se prodaju i proizvodi koji sadrže manji udio kakaa, 55-64 posto. Najzdraviji sastojak čokolade je, dakako, kakao. Što ga više ime, to je čokolada zdravija.Dok čokolade s manjim udjelom kakaa sadrže više šećera, vrhnja i mlijeka i time je njihova učinkovitost za naše zdravlje puno manje.
Dakle, sljedeći put kad budete kupovali tamnu čokoladu prvo provjerite koliko postotak kakaa sadrži. Želite li uživati u zdravstvenim beneficijama tamne poslastice to ne znači da morate pretjerivati s količinom.
3. 'Napravljeno od prirodnih sastojaka'
Na mnogim je proizvodima u trgovinama naznačeno 'napravljeno od prirodnih sastojaka'. Ipak, bacimo pogled na te 'prirodne sastojke'. To što su prirodni ne znači ujedno i da su dobri za vaše zdravlje. Uzmimo za primjer kupljeni kikiriki maslac koji, osim kikirikija, sadrži i šećer, palmino ulje i sol. Izuzevši kikiriki, preostali sastojci i nisu pretjerano dobri za naše zdravlje. Svi smo svjesni koliko šećer može biti štetan, dok palmino ulje može povećati razinu lošeg kolesterola u krvi. Nadalje, upotrebu pojma 'prirodno' vrlo je teško definirati a proizvođači će učiniti sve kako bi namamili kupce, prošli što jeftinije i zaradili što više.
Savjet? Želite li pravi prirodni kikiriki maslac, napravite ga sami. Sve što vam je potrebno je kikiriki i mlinac za mljevenje orašastih plodova. I vjerujte, maslac napravljen kod kuće mnogo je ukusniju od kupljenog. I daleko zdraviji, dakako.
4. Glukozno-fruktozni sirup
Jadni proizvođači glukozno-fruktoznog sirupa. Svi ih izbjegavaju. Glukozno-fruktozni sirup je vrsta kukuruznog sirupa koji se proizvodi na način da se uz pomoć enzima dio glukoze pretvara u fruktozu kako bi se dobila željena slatkoća. Tako nastaje mješavina glukoze i fruktoze, odnosno glukozno-fruktozni sirup. Proizvođači često koriste glukozno-fruktozni sirup jer je prilično jeftiniji od šećera i produžuje rok trajanja proizvoda. Stoga je taj aditiv vrlo prihvaćen u svijetu brze hrane. Glukozno-fruktozni sirup se uvelike koristi kao zamjena za šećer u mnogim gaziranim pićima, sokovima, jogurtima, žitaricama, pecivima i gotovim juhama. No, kao i brojni drugi aditivi, štetan je za naše zdravlje. Ipak, problem je što ovaj aditiv nije jedini negativac u cijeloj priči.
Ako na proizvodu piše da ne sadrži glukozno-fruktozni sirup ili pak da je on u malim količinama, to ne znači da proizvod ne sadrži druge štetne sastojke. Postoje i brojni drugi šećeri oko kojih se nije digla tolika prašina a jednako su štetni za naše zdravlje jer su povezani s pretilošću i rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Pravi je problemu u prekomjernom konzumiranju šećera, a ne u određenoj vrsti šećera.
5. Voće
Često na policama trgovinama možemo vidjeti proizvode na kojima piše 's pravim komadima voća'. Svi znamo da je voće najbolje konzumirati u njegovom prirodnom obliku i svježe. Primjerice, proces proizvodnje voćnih muslija prilično je dugotrajan a potom taj proizvod još stoji na policama u dućanima. Sasvim je jasno da su svi oni vitamini iz voća u takvim proizvodima već odavno iščeznuli. Dakle, idući put kupite pravo voće (doma uzgojeno ili od lokalnog proizvođača) umjesto da kupujete proizvode s voćem u tragovima.
6. Manje soli
Prema propisima američke organizacije FDA proizvod smije sadržavati oznaku 'manje soli' samo ukoliko sadrži 25 posto manje natrija u odnosu na izvornu inačicu. Sva gotova i konzervirana hrana čak i ako sadrži 'manje soli', sadrži količinu soli koja je štetna za naše zdravlje. Obratite pažnju na to i probajte što više jesti kod kuće hranu koju ste sami pripremili od svježih namirnica, umjesto gotove hrane koja je puna soli, aditiva i mnogih drugih štetnih dodataka. Kad kupujete proizvode stoga potražite one na kojima piše 'bez soli', što je puno bolja opcija.
Izvor: www.today.com
Foto: Ambro/Freedigialphotos.net