Svaka žena zna kako se dobro osjeća kada joj je koža sjajna, čista i blistava, kao da zrači zdravljem. I dok police drogerija i saloni ljepote nude čitav arsenal proizvoda za njegu, često zaboravljamo jednu jednostavnu, ali izuzetno moćnu stvar a to je hrana.

Hrana nije samo gorivo za svakodnevno funkcioniranje, ona je temelj funkcioniranja, otpornosti i ravnoteže cijelog organizma, uključujući i naš najveći organ kožu. Upravo hrana koju biramo svakodnevno, bilo da je riječ o doručku prepunom antioksidansa ili kasnovečernjom zalogaju punom šećera, može biti saveznik ili neprijatelj našeg tena.

Moderna medicina sve više potvrđuje ono što su stare kulture znale instinktivno - ljepota i zdravlje ne idu bez nutritivne podrške iznutra. U svijetu gdje je sve brže, a prehrana često prepuna rafiniranih sastojaka i siromašna esencijalnim nutrijentima, naša koža među prvima šalje signale da nešto nije u ravnoteži. Suhoća, nečistoće, akne, prerano starenje često su simptomi dubljih procesa koji se odvijaju u tijelu.

Koža je najveći organ tijela. Štiti nas od vanjskih utjecaja (UV‑zračenje, mikroorganizmi, kemikalije), sudjeluje u termoregulaciji, imunosnim odgovorima… Zdravlje kože nije samo stvar kozmetike, nego ima duboke veze s prehranom, metabolizmom, upalom, oksidativnim stresom, starenjem, mikrobom, hormonalnim promjenama.

Prehrambeni obrasci, specifični nutrijenti, te stanje mikrobioma i upalnih procesa značajno utječu na:

• integritet barijere kože (vlažnost, lipidni sloj, keratinizacija)
• oksidativnu zaštitu (slobodni radikali)
• regeneraciju/obnovu stanica kože
• upalne dermatoze (akne, dermatitis, psorijaza)
• starenje kože

1. Antioksidansi i oksidativni stres

UV‑zračenje, zagađenje, pušenje i metabolički procesi stvaraju reaktivne kisikove i dušikove radikale koje oštećuju lipide, proteine (npr. kolagen, elastin), DNA u koži.

Antioksidansi iz hrane (vitamin C, vitamin E, karotenoidi, polifenoli, flavonoidi) neutraliziraju slobodne radikale, štite  membrane, potiču reparaciju DNA, smanjuju upalu.

Studije pokazuju da redoviti unos voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki korelira s manje znakova oštećenja od sunca, boljom elastičnošću kože, smanjenjem bora i pigmentacije.

2. Zdrave masne kiseline (omega‑3, omega‑6)

Esencijalne masne kiseline (posebno omega‑3 iz ribe, algi, orašastih plodova, omega‑6) važni su za lipidni sloj kože, upalne puteve. Omega‑3 masne kiseline (EPA, DHA) smanjuju upalne medijatorske signale, poboljšavaju dermatitis, psorijazu.

3. Vitamini i minerali

Vitamin A (i njegovi derivati, npr. retinol, retinal) reguliraju diferencijaciju keratinocita, sebuma, potiču obnovu kože. Nedostatak vodi do suhoće, keratoze, problema s rožnatim slojem.

Vitamin C ključan za sintezu kolagena, štiti od UV oštećenja, potiče zacjeljivanje i kožu stvara otpornijom na oksidativni stres.

Vitamin E štiti lipide membrana.

Vitamin D igra ulogu u imunološkoj regulaciji kože, barijeri i može utjecati na dermatoze.

Minerali: cink (regulacija sebuma, imunosni odgovor), željezo, mangan, bakar etc. Nedostatci u minerala se manifestiraju dermatitisima, alopecijom, lošom obnovom kože.

Shutterstock

4. Glikacija i unos šećera

Visoki unos rafiniranih šećera i namirnica s visokim glikemijskim indeksom može povećati razinu inzulina, IGF‑1, što može potaknuti upalu, proizvodnju sebuma, akne.

Glikacija je proces u kojem šećer nepovratno veže proteine (npr. kolagen, elastin), čime im se smanjuje elastičnost, znaci starenja, bore.

5. Unos proteina

Proteini (aminokiseline) su potrebni za sintezu kolagena, elastina, enzima koji su važni za reparaciju kože. Nedostatak proteina može usporiti regeneraciju, smanjiti elastičnost, povećati lomljive strukture.

6. Mikrobiom

Hrana značajno utječe na sastav i raznolikost mikrobima crijeva, što može utjecati na sistemsku upalu, metabolite.

Neravnoteža mikrobioma povezana je s pogoršanjem akni, psorijaze, dermatitisa, pa i s usporenim zacjeljivanjem rana.

7. Upala

Prehrana visoka industrijski procesiranom hranom, zasićenim mastima, trans mastima, rafiniranim šećerima pojačava upalu.

8. Fotoprotekcija putem hrane

Određene komponente hrane pružaju zaštitu kože od UV‑oštećenja (ali ne zamjenjuju kremu sa SPF). Primjeri: karotenoidi (npr. likopen rajčica, lubenica), polifenoli (bobičasto voće), vitamin C i E.

Ljepota dolazi iznutra vrlo je relevantna izreka u medicinskom kontekstu. Postoji snažan, sve veći broj dokaza da prehrana i nutritivno stanje snažno utječu na zdravlje kože na njen izgled, funkciju, sposobnost regeneracije, otpornost na vanjske agresore, starenje.

Ipak, prehrana nije jedini faktor. Koža je pod utjecajem i genetskih, hormonalnih, okolišnih faktora, te njege (kreme, zaštita od sunca, higijena). Sve mora biti u sinergiji kako bi rezultat bio potpun.

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Sve što biste trebali znati o refluksu

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Žene još uvijek pate u tišini zbog problema s mentalnim zdravljem nakon poroda