Petra Meštrić za Žena.hr: Kako prepoznati sunčanicu i što učiniti ako se pojave simptomi

Sunčanica je stanje koje nastaje nakon duljeg izlaganja glave suncu i može se očitovati glavoboljom, mučninom, vrtoglavicom, slabošću... Ono što je mnogo opasnije od sunčanice je toplinski udar. Toplinski udar je hitno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje u kojem organizam više ne uspijeva održavati normalnu tjelesnu temperaturu i počinju stradavati mozak i drugi organi.

Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je toplinski udar medicinska hitnoća s visokim rizikom teških posljedica, a ekstremna vrućina dodatno opterećuje srce i bubrege te može pogoršati postojeće kronične bolesti.

Naše tijelo stalno proizvodi toplinu. Da bi unutarnja temperatura ostala u onom normalnom rasponu, višak topline moramo predati okolini. To se radi širenjem krvnih žila u koži i znojenjem. Njegovim isparavanjem s površine kože odlazi toplina. Izravno sunčevo zračenje, visoka temperatura, nedostatak strujanja zraka, neadekvatna odjeća, dehidracija i fizički napor otežavaju ovaj proces.

Kad je temperatura previsoka osoba može biti izrazito žedna, umorna, malaksala, može imati glavobolju, vrtoglavicu, mučninu, grčeve u mišićima i osjećaj da će se onesvijestiti. Često se obilno znoji, puls može biti ubrzan, a pri naglom ustajanju može osjetiti omaglicu zbog pada krvnog tlaka. Može se smanjiti i količina mokraće, što je jedan od znakova da je organizam dehidriran. Ovu situaciju treba shvatiti ozbiljno jer ako se izlaganje vrućini nastavi i osoba se ne rashladi, stanje može napredovati prema toplinskom udaru.

Simptomi sunčanice

Kad osoba opisuje simptome sunčanice najčešće se spominje glavobolja, osjećaj pritiska u glavi, vrtoglavica, mučnina, umor i slabost nakon dugog boravka na suncu. Nekad se simptomi ne pojave istog trenutka, nego tek kasnije, kada dođe kući ili navečer.

Najvažnija razlika od toplinskog udara je promjena funkcije središnjeg živčanog sustava: zbunjenost, dezorijentiranost, neobično ponašanje, nerazgovijetan govor, pospanost, gubitak svijesti ili grčevi. Tad treba potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Toplinski udar može biti praćen vrućom i suhom kožom ili jakim znojenjem. Temperatura oko 40 °C ili viša, ako je osoba nakon izlaganja vrućini konfuzna, kolabira ili ima konvulzije treba hitno reagirati.

Visoka tjelesna temperatura i poremećena termoregulacija počinju utjecati na mozak, a zatim mogu dovesti do oštećenja jetre, bubrega, mišića, poremećaja zgrušavanja krvi i cirkulacijskog zatajenja. Što je dulje tijelo pregrijano veća je mogućnost ozbiljnih komplikacija.

Što učiniti ako se pojave simptomi?

Ako se radi o blažoj toplinskoj iscrpljenosti, prvi korak je maknuti osobu iz vrućine. Treba ući u klimatiziran, hladniji prostor ili u hlad. Osobu treba polegnuti, skinuti tešku odjeću i započeti hlađenje kože. Možemo je poprskati ili prebrisati hladnijom vodom i istodobno hladiti npr. ventilatorom. Ako je osoba potpuno budna, normalno komunicira, može sigurno gutati i ne povraća, može polako piti hladnu vodu ili napitak s elektrolitima. Treba uzimati manje količine tekućine postupno. Taj dan osoba se treba nastaviti odmarati, ne vraćati se na sunce niti nastavljati intenzivnu fizičku aktivnost.

Prevencija je jednostavna. Za vrijeme najvećih vrućina treba smanjiti boravak na izravnom suncu i intenzivnu fizičku aktivnost u najtoplijem dijelu dana, tražiti hlad, nositi laganu i prozračnu odjeću te zaštititi glavu šeširom ili kapom. Tekućinu treba piti redovito, prije nego što žeđ postane jaka.

Posebno opasni mogu biti automobil i drugi zatvoreni prostori koji se brzo zagrijavaju. Dijete, stariju osobu, životinju, ne ostavljajte u parkiranom automobilu ni na nekoliko minuta.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160", od 24.7. na Voyo!

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Zašto su crijevne viroze češće ljeti i kako ih se riješiti što prije?