Petra Meštrić za Žena.hr: Zašto su crijevne viroze češće ljeti i kako ih se riješiti što prije?

Većina nas povezuje ljeto s godišnjim odmorima, kupanjem, putovanjima i druženjima. Međutim, upravo je to razdoblje kada se češće susrećemo s probavnim tegobama. Skoro svatko je barem jednom doživio situaciju da mu se usred godišnjeg odmora pojave mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu, i niz drugih simptoma.

Takve tegobe zajedničkim imenom često nazivamo želučanom virozom, iako se zapravo radi o upali želuca i crijeva, odnosno gastroenteritisu. Uzročnici mogu biti virusi, bakterije ili paraziti. Kod odraslih su među najčešćim virusnim uzročnicima norovirusi, dok se ljeti češće susrećemo s bakterijskim infekcijama koje nastaju zbog nepravilnog čuvanja hrane ili konzumacije kontaminirane hrane i vode.

Najčešći razlog zaraze su mikroorganizmi koji u toplim ljetnim uvjetima imaju prikladne uvjete za razmnožavanje. Visoke temperature ubrzavaju kvarenje hrane, bakterije se brže razmnožavaju u namirnicama koje nisu rashlađene. Tijekom putovanja često jedemo izvan kuće, gdje ne znamo kako je hrana pripremljena. Uz to, ljeti smo češće u kontaktu s većim brojem ljudi, koristimo zajedničke sanitarne čvorove, putujemo autobusima, avionima ili brodovima te se virusi puno lakše prenose s osobe na osobu.

Jedna od najvažnijih stvari koju želim naglasiti je da većina crijevnih viroza nije opasna sama po sebi. Problem nastaje kada organizam zbog proljeva i povraćanja izgubi veliku količinu vode i elektrolita. Dehidracija predstavlja najveću opasnost, osobito kod male djece, trudnica, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Zato je tijekom bolesti puno važnije nadoknaditi izgubljenu tekućinu nego odmah razmišljati o lijekovima protiv proljeva. 

Kako se zarazimo?

Najčešći put prijenosa naziva se fekalno-oralni put. To znači da mikroorganizam iz stolice zaražene osobe dospije do usta druge osobe. Tako prenosi velik broj crijevnih infekcija. To se može dogoditi ako osoba nakon odlaska na toalet ne opere dovoljno dobro ruke, pa zatim priprema hranu ili dodiruje predmete koje će koristiti drugi ljudi. Zaraza se može prenijeti i preko kvaka, slavina, ručnika, pribora za jelo, mobitela.

Infekciju možemo dobiti konzumacijom hrane koja nije dovoljno termički obrađena, koja je predugo stajala na toplom ili je pripremana u nehigijenskim uvjetima. Treba paziti kod jela koja sadrže jaja, majonezu, mliječne proizvode, piletinu, mljeveno meso, plodove mora, jela koja dugo stoje.

Na putovanjima problem predstavlja i voda. U pojedinim zemljama nije preporučljivo piti vodu iz slavine niti koristiti led u pićima jer led može biti napravljen od te vode. Treba paziti i na voće i povrće koje nije dobro oprano.

Koji su simptomi?

Bolest obično počinje naglo. Mnogi pacijenti kažu da su se osjećali sasvim dobro, a nekoliko sati kasnije već nisu mogli ustati iz kreveta.

Najčešći simptomi uključuju: mučninu,  povraćanje, proljev, grčeve, bolove u trbuhu, napuhnutost, povišenu temperaturu, zimicu, tresavicu, opću slabost, gubitak apetita, glavobolju, bolove u mišićima.

Kod virusnih gastroenteritisa simptomi najčešće traju 1 do 3 dana, iako se umor može osjećati još nekoliko dana nakon što proljev prestane. Osoba može biti zarazna i nakon što se počne osjećati bolje, zbog čega je važno i dalje paziti na higijenu.

Kako razlikovati virozu od trovanja hranom?

Ovo je jedno od češćih pitanja u ambulanti. Prema simptomima često nije moguće sa sigurnošću razlikovati virusnu infekciju od bakterijskog trovanja hranom jer obje mogu izazvati proljev, povraćanje i bolove u trbuhu. Ipak, postoje razlike.

Kod virusnih infekcija često je najprije oboljela jedna osoba u obitelji, a zatim se tijekom sljedećih dana razbole i ostali ukućani. Virus se lako prenosi među ljudima.

Kod trovanja hranom češće se događa da se više osoba razboli nekoliko sati nakon što su svi jeli isti obrok, npr na svadbi ili tijekom putovanja. Naravno, postoje iznimke pa konačnu procjenu donosi liječnik nakon pregleda.

Što prvo napraviti kada počnu proljev i povraćanje?

Najveća pogreška koju ljudi rade je da ne piju vodu jer se boje da će ponovno povratiti. Organizam proljevom i povraćanjem gubi vodu, natrij, kalij i druge elektrolite. Ako se oni ne nadoknađuju, vrlo brzo može nastati dehidracija. Treba uzimati male gutljaje tekućine svakih nekoliko minuta. Tako je manja vjerojatnost da će se ponovno javiti povraćanje.

Najbolji izbor su oralne rehidracijske otopine koje se mogu kupiti u ljekarni. Obična voda je korisna, ali ne može nadoknaditi sve elektrolite koje gubimo tijekom proljeva. Ako osoba ne može uzeti ni male gutljaje tekućine ili je malaksala, treba se javiti liječniku jer će možda biti potrebna intravenska nadoknada tekućine.

Što jesti kad imate proljev?

Jedno od najčešćih pitanja koje pacijenti postavljaju je treba li tijekom proljeva prestati jesti. Ne treba. Iako treba paziti. Ako zbog mučnine ili povraćanja nekoliko sati ne možete jesti, nije problem. Važno je da unosite dovoljno tekućine. Kad se mučnina smiri, hranu treba uvoditi postupno. Birati treba jednostavne namirnice koje neće dodatno opteretiti želudac i crijeva.

Dobar izbor su kuhana riža, kuhani krumpir, prepečeni kruh ili dvopek, slani štapići, banana, kuhana mrkva, zobena kaša pripremljena s vodom, pileća ili povrtna juha koja nije masna, kuhana piletina ili puretina bez kože, kuhane jabuke. Obroci trebaju biti mali, ali češći.

Koju hranu treba izbjegavati?

Dok traju proljev i grčevi, postoje namirnice koje mogu dodatno nadražiti crijeva i produžiti te tegobe. Te namirnice su: pržena hrana, masna hrana, jako začinjena jela, suhomesnato, alkohol, gazirana pića, velike količine kave, energetski napitci, kolači, slatkiši općenito, veće količine mlijeka i mliječnih proizvoda.

Može se dogoditi da mlijeko ili mliječni proizvodi privremeno pogoršaju proljev, iako ih osoba inače dobro podnosi. To prolazi samo od sebe nakon što se oporavi crijevna sluznica.

Koliko treba piti tekućine?

Ako imate proljev, organizam može izgubiti nekoliko litara tekućine dnevno. Zato nije dovoljno popiti jednu ili dvije čaše vode. Najbolje je piti često i pomalo. Kod odraslih se prema smjernicama preporučuje uzeti nekoliko gutljaja svakih 5 do 10 minuta, posebno nakon svake tekuće stolice ili povraćanja. Najbolji izbor su oralne rehidracijske otopine iz ljekarne jer sadrže potreban omjer glukoze i elektrolita. može se piti i voda, blagi čaj s malo šećera, bistra juha koja nije masna.

Pomažu li probiotici?

Oni mogu biti korisni. Određeni sojevi bakterija iz probiotika pokazali su da mogu skratiti trajanje proljeva za otprilike jedan dan, posebno kod virusnih gastroenteritisa. Ali nisu svi probiotici isti a učinak ovisi o vrsti bakterije, kulturama i kvaliteti pripravka.

Trebaju li antibiotici?

Vrlo često pacijenti očekuju da će antibiotik riješiti stvar, ali kod većine crijevnih viroza antibiotici nisu potrebni. Ako je uzrok virus, antibiotik neće djelovati. Nepotrebno uzimanje antibiotika može dodatno narušiti crijevni mikrobiom i pogoršati proljev.

Antibiotici se propisuju samo u određenim situacijama, npr kod dokazanih bakterijskih infekcija, težih oblika bolesti ili kod osoba s povećanim rizikom od komplikacija.

Lijekovi protiv proljeva

Postoje lijekovi koji mogu usporiti rad crijeva i tako smanjiti broj stolica. Kod odraslih osoba ponekad mogu pomoći, ali nisu za svakoga. Ako osoba ima visoku temperaturu, krv u stolici ili postoji sumnja na bakterijsku infekciju, ti lijekovi se ne preporučuju jer usporavaju izbacivanje uzročnika iz organizma.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Većina crijevnih viroza prolazi sama od sebe za nekoliko dana. Ipak, postoje situacije kada je potreban pregled.

Obavezno se javite liječniku ako: proljev traje dulje od nekoliko dana bez poboljšanja, imate krv ili veću količinu sluzi u stolici, temperatura iznad 39 °C, ne možete zadržati ni malu količinu tekućine, mokrite malo ili ne mokrite, osjećate izrazitu slabost, smetenost, imate jake, trajne bolove u trbuhu, ako se radi o malom djetetu, trudnici, starijoj osobi ili kroničnim bolesnicima. Znakovi ozbiljne dehidracije uključuju jaku žeđ, suha usta, upale oči, tamnu mokraću, ubrzano lupanje srca, pad tlaka, slabost. Tad je potrebno potražiti liječničku pomoć.

Kako spriječiti crijevne viroze tijekom ljeta?

Najvažnije je prati ruke toplom vodom i sapunom, osobito prije jela i nakon korištenja toaleta. Alkoholni dezinficijensi mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti pranje ruku.

Hranu treba čuvati u hladnjaku. Hrana ne bi smjela dugo stajati na sobnoj temperaturi. Meso, jaja i plodove mora treba dobro termički obraditi, a voće i povrće oprati pod mlazom vode.

Na putovanjima u zemlje gdje kvaliteta vode nije sigurna preporučuje se piti flaširanu vodu, izbjegavati led, paziti na sirovu hranu, paziti na vodu kojom se pere voće i povrće, prati zube flaširanom vodom...

Ljetne crijevne viroze mogu biti neugodne, ali u većini slučajeva nisu opasne ako na vrijeme nadoknadimo tekućinu i elektrolite.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160"! Nova epizoda čeka te svakog petka na Voyo!

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Vodite bebu na more? Ovo morate znati