Bolja ja
SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Zašto je povratak na posao tako težak i kako izbjeći postgodišnju depresiju?

Petra Meštrić za Žena.hr: Zašto je povratak na posao tako težak i kako izbjeći postgodišnju depresiju?
Povratak na posao nakon godišnjeg odmora za mnoge nije samo fizički, već i emocionalni stres, a iako smo se odmorili, često se susrećemo s nekom vrstom psihološkog pada

Znate onaj osjećaj - jutro nakon godišnjeg odmora. Alarm zvoni ranije nego što bi trebao, kava se ne pije na terasi uz more, a umjesto pogleda na to isto more, čeka te pun inbox, sastanci i ritam koji si barem na kratko zaboravila. Odjednom čudan, neugodan osjećaj u tijelu i ti se pitaš - "Je li normalno da se osjećam ovako ?" Odgovor je da, potpuno normalno.

Povratak na posao nakon godišnjeg odmora za mnoge nije samo fizički, već i emocionalni stres. Iako smo se odmorili, često se susrećemo s nekom vrstom psihološkog pada, manjkom motivacije i osjećajem kao da nismo spremni za povratak u realnost. Ali dobra vijest je da postoji način kako si možemo olakšati taj prijelaz.

Tijekom odmora smanjuje se razina hormona stresa –kortizola, a tijelo se prebacuje u regenerativni način rada.

Kada se naglo vratimo u zahtjevnije i brže radno okruženje, može doći do tzv. post-odmorne reakcije, praćene umorom, razdražljivošću, blagom tjeskobom i osjećajem gubitka fokusa. Neki će osjetiti i fizičke simptome poput glavobolje, napetosti u mišićima ili nesanice.Prema istraživanjima, čak 80 % ljudi muči povratak na posao nakon godišnjeg odmora.

U literaturi poznat je pojam postgodišnje depresije ili Post Vacation Blues. Iako se uglavnom ne radi o poremećaju koji bi u značajnoj mjeri zahtijevao psihijatrijski tretman, ovo stanje može narušiti kvalitetu života osobe.

Koji su simptomi postgodišnje depresije?

  • nejasna tjeskoba
  • povećana razdražljivost
  • poteškoće sa spavanjem
  • nelagoda
  • dekoncentriranost
  • tjeskoba
  • tuga
  • frustracija
  • nemir
  • nezainteresiranost
  • umor
  • nedostatak energije

Kako si olakšati povratak?

1. Ne planirajte povratak zadnjeg dana odmora

Nemojte si to raditi! Povratak kući u zadnji tren nije dobar za vas. Koliko puta ste se s godišnjeg odmora vratili doslovno večer prije posla, umorni?

Možda zvuči kao dobra ideja "iskoristiti svaki dan", ali psiholozi tvrde da je to najgora moguća taktika ako želite sačuvati mir i izbjeći stres. Zamislite scenarij: ujutro se pakirate, djecu pokušavate držati pod kontrolom, check out, putujete satima, na autocesti kolona... Ili možda putujete avionom, pa vam kasni let, izgubi se prtljaga ili još gore let je otkazan…

Dok ste došli kući, već ste iscrpljeni. A čeka vas pranje robe, čišćenje, punjenje hladnjaka. I onda, sutra alarm u 6:00. Prvi radni dan. U ponedjeljak. Naravno.

Rješenje je povratak dan-dva ranije.

Tako svom tijelu i umu dajete taj jedan ili dva dana mira. Dodatni dan kod kuće iskoristite za lagano raspakiranje, pranje i glačanje robe, odlazak po namirnice, malo čišćenja, a i mentalnu pripremu za povratak u poslovni ritam. Vjerujte mi, nećete imati osjećaj da ste „bačeni u vatru“.

2. Počnite tijekom tjedna

Ako je moguće vratite se na posao sredinom tjedna (npr. U srijedu ili četvrtak.) To će vam dati priliku za postepeni povratak u rutinu. Psihički je puno lakše ući u poslovni tempo kad znate da vas za dva dana opet čeka vikend.

3. Počnite s polaganim tempom

Nema potrebe da se odmah „bacite u vatru“… Izbjegavajte planiranje važnih sastanaka ili donošenje velikih odluka u prvih nekoliko dana. Radite sve korak po korak, bez pritiska te se polaganim tempom vratite u rutinu.

4.Počnite planirati novi godišnji

Ovo je savjet psihologa, na temu kako smanjiti stres na poslu nakon povratka s godišnjeg. Prvi dan nakon godišnjeg počnete planirati gdje ćete sljedeće godine na ljetovanje ili zimovanje. Znanstvena istraživanja kažu da je ova taktika učinkovita kod mnogih ljudi. Psiholozi tvrde da planiranje novog godišnjeg odmora jednako opušta kao i sam godišnji.

5. Budite aktivni

Ne mora to biti ništa veliko. Dovoljna je lagana šetnja nakon posla, vožnja biciklom umjesto autom, nekoliko vježbi u dnevnoj sobi ili odlazak do parka. Možete se rolati, trčati, hodati nasipom, istraživati kvart, planinariti vikendom, važno je samo da ostanete u pokretu.Tjelesna aktivnost nije samo dobra za fizičko zdravlje ona je i saveznik u borbi protiv stresa i lošeg raspoloženja.

6. Maknite sva ostala ometanja

Važno je stvoriti prostor u kojem vam je lakše koncentrirati se i fizički i digitalno. Zadržite samo ono što vam stvarno treba. Uklonite višak papira, kemijski, praznih šalica i stvari koje vam odvlače pažnju.

  • Organizirajte svoj prostor tako da znate gdje je što.
  • Očistite radnu površinu.
  • Stvorite vlastitu rutinu početka dana. Dajte mozgu znak da kreće u "radni način".
  • Radite u uspravnom položaju.

Zvukovi notifikacija, poruke, konstantna provjera telefona sve to sitno, ali uporno narušava koncentraciju. Pokušajte isključiti zvučne notifikacije i odrediti točno vrijeme kada provjeravate poruke.

7. Spavajte dovoljno

Dobar san je jedan od ključnih temelja zdravlja, kako fizičkog tako i mentalnog. Zato je nakon godišnjeg odmora važno što prije vratiti prirodni ritam spavanja, kako biste se lakše priviknuli na dnevne obaveze. Pokušajte svaku večer ići na spavanje otprilike u isto vrijeme.

8. Na pauzama se družite s kolegama

Za mentalno zdravlje jako je važan i taj ljudski kontakt. Nakon odmora, jedan od najlakših načina da se ponovno povežete s radnim okruženjem je da jednostavno sjednete na kavu s kolegama. Bez žurbe i bez poslovnih tema odmah u startu. Razmijenite dojmove s putovanja, ispričajte neku simpatičnu dogodovštinu… Ponekad povratak ne mora započeti velikim planovima ni to-do listama – već samo običnom rečenicom: "Ajmo na kavu!"

Dajte si vremena

Istraživanja pokazuju da mnogim ljudima treba i do dva tjedna da se ponovno osjećaju kao da su "uhvatili konce" na poslu. Nekima to ide brže,  već nakon nekoliko dana uhvate ritam i punom parom nastave gdje su stali. No, ima i onih kojima povratak teče sporije, kroz valove umora, pada koncentracije i lagane neprilagođenosti. Prosječno vrijeme za "povratak u radni pogon" je oko 14 dana. Zato je važno ne forsirati se i dati si vremena.

Ako ništa ne pomaže

Ako ste isprobali razne savjete, dali si vremena za prilagodbu, vratili se u rutinu korak po korak a i dalje osjećate težinu, nezadovoljstvo ili nemir, možda je trenutak da zastanete i zapitate se: Što mi zapravo trenutno ne odgovara? Ponekad nije problem samo u povratku s godišnjeg. Možda vas posao više ne ispunjava, možda osjećate da stagnirate ili vam nešto drugo crpi energiju.To ne znači da odmah morate mijenjati sve iz korijena, ali može biti znak da je vrijeme da razmislite o tome što vam u ovom trenutku treba u svakom segmentu života.

Iz naše mreže
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx